Vladajući raspuštaju deseti saziv Sabora. Kakav je vaš dojam o posljednje četiri saborske godine?
Rekla bih da su maske pale. Točno su određene pozicije. Svatko ponaosob, ali i kao politički, stranački i društveni kolektivitet pokazao je svoju pravu sliku. Prvenstveno mislim na premijera Andreja Plenkovića, koji se pokušavao na početku prikazati kao pristojan, uglađen europski političar, da kažem i diplomat, da bi se na kraju pokazalo njegovo pravo lice nasilnika koji ne može kontrolirati ni vlastiti ego. Nažalost, u Plenkovićevih osam godina nije bilo nikakvih reformskih paketa.
Hoćete reći da će Plenković izgubiti određeni dio biračkog tijela?
Plenković je na zadnjim izborima 2020. napravio politički iskorak prema centru i predstavljajući se za uljuđenog političara ušao u glasačko tkivo centra, koji mu ovog puta sigurno neće dati povjerenje. HDZ čini sve da ove izbore dobije. Najbolji primjer je što su u osmu izbornu jedinicu pribrojili Crikvenicu, Senj i Novi Vinodolski, iz dobro poznatih razloga jer su tamo dugogodišnji HDZ-ovi gradonačelnici pa žele da se ti lokalni glasovi preliju na parlamentarnu razinu.
S koruptivnih afera premijer težište prebacuje na socioekonomsku sliku: rast plaća, rast BDP-a, stabilni kreditni rejting, Pelješki most... Problema kao da nema?
Premijer se hvali pokazateljima koji su zasluga i vlada prije njegove. Realizacija Pelješkog mosta je krenula puno ranije nego što je Plenković i pomislio da će biti u HDZ-u. Kad govori o realnim stvarima, premijer bi trebao biti do kraja realan i reći gdje je Hrvatska u odnosu na države Europske unije, reći koliki je rast plaća u odnosu na inflaciju i priznati da taj rast plaća nije pratio inflaciju.
Ljevica na izbore ne ide ujedinjeno, što će ići u korist vladajućem HDZ-u koji tradicionalno ima čvrsto biračko tijelo. Kako da oporba ostvari bolji plasman nego što trenutno pokazuju ankete?
Prilikom zadnjih izbora održanih 2020., u korona-uvjetima, izlaznost je bila ispod 50 posto. Bazični zadatak svih nas zajedno je da podignemo izlaznost na birališta i da od centra nalijevo dobijemo što veće povjerenje naših građana. HDZ je ipak pao s nekadašnjih 30-ak posto, s koliko bi kretao na izbore, na sadašnjih 25-26 posto. Vidljiva je tendencija rasta SDP-a s koalicijskim partnerima, posebno nakon prosvjeda održanog 17. veljače. Još uvijek našu novu koalicijsku opciju nisu anketirali kao cjelinu, pa točna predviđanja nemamo.
