>

novosti logo

Kronika Kronika

Atak na demokratske vrijednosti

Brojni primjeri govora mržnje i veličanja nacizma, uključujući i 'ukazanje' svastike na splitskom Poljudu, članovi Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske su na posljednjoj sjednici označili kao atak na demokratske vrijednosti

Brojni primjeri govora mržnje i veličanja nacizma, uključujući i 'ukazanje' svastike na splitskom Poljudu, članovi Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske su na posljednjoj sjednici, koja je održana 17. juna, označili kao atak na demokratske vrijednosti. Na sjednici je jednoglasno podržana Deklaracija o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj koju su prije mjesec dana potpisali svi manjinski zastupnici u Hrvatskom saboru i predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer. Oko tih pitanja nastavit će se surađivati s Klubom zastupnika nacionalnih manjina i saborskim Odborom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

- Deklaraciju smo potpisali 14. svibnja, a ni mjesec dana nakon toga naši su se strahovi, nažalost, potvrdili - rekao je Tolnauer, dodajući da je Deklaracija činjenično utemeljena.

- To su uostalom potvrdile i parlamentarne stranke koje su nakon događaja u Splitu o fašizaciji društva govorile upravo ono što je napisano u Deklaraciji, citirajući i koristeći iste fraze. Pri tome naš dokument nisu ni spomenuli. Deklaracija nije usmjerena protiv Hrvatske, kako se tumači, a šutnja će se obiti o glavu većini - rekao je predsjednik Savjeta, iznoseći brojne primjere fašizacije.

Tolnauer je spomenuo događaje iz Petrinje, gdje su branitelji ometali festival ojkača te Slatinski Drenovec, gdje postoji ulica 10. travnja, dana proglašavanja NDH. Na brojne prozivke načelnik toga mjesta je odgovorio da se radi o rođendanu književnice Vesne Parun. Tolnauer je naveo i da čelni ljudi deset gradova u kojima postoje ulice Mile Budaka kažu da je to želja njihovih stanovnika.

- Nad kukastim križem se sada zgražaju oni koji godinama u našem gradu ne vide kukasti križ, rogato U, poruke 'ubij Srbina', što su naprosto najnormalniji natpisi po fasadama, pored vrtića i škola. Kada smo u Biltenu SNV-a objavili te podatke, onda je autorica teksta napadnuta na najgrublji mogući način i proglašena je fašistkinjom. Dakle, oni koji crtaju kukaste križeve i ustaška znamenja i pozivaju na ubijanje su antifašisti, a oni koji upozoravaju na te događaje ispadaju fašisti. To je današnje stanje u Hrvatskoj. Kada kažemo da se vraćamo u devedesete, oni kažu da im branimo da imaju Hrvatsku kakvu žele. Kada kažemo da se širi netolerancija, oni kažu da ju sami širimo. Ako to nije fašizam, što je - upitao je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća i SDSS-ov zastupnik.

Pupovac je podsjetio i na primjer Zdravka Mamića, izvršnog direktora NK Dinamo, kojem su u kontekstu potrebe odlaska prvo po fasadama i na društvenim mrežama pisali 'Mamiću lopove', pa onda 'Mamiću Cigane', zatim 'Mamiću Srbine'.

 - Ali ni to nije bilo dovoljno jako, pa su mu pisali 'Mamiću četniče', a prije neki dan sam vidio da piše 'Mamiću balijo' - rekao je Pupovac i dodao da se radi o antimanjinskoj politici.

- To je govor koji u sistem uvodi vrijednosti koje nisu demokratske. Što se tiče kukastog križa, svi kažu da je to sramoćenje Hrvatske u svijetu i da nema tog tobožnjeg sramoćenja ne bi se reagiralo jer je kod nas to više-manje normalno, što doista predstavlja ozbiljan problem za ostvarivanje manjinskih, ali i demokratskih prava. Ono što se sada čini u medijima u kojima su smijenjeni novinari zbog pojedinih tekstova, kao što je slučaj s Novim listom, Slobodnom Dalmacijom, a što se najavljuje i u drugim dnevnim listovima, indikator je ušutkivanja. Nije slučajno što naša Deklaracija nije našla mjesto u medijima jer oni koji dokidaju demokratske slobode ne žele izvještavati o tome. To je pokazatelj da se radi o ozbiljnom ataku na demokraciju - rekao je Pupovac.

Podsjetio je i na slučaj Jasenovca za kojeg pojedine udruge kažu da nije bio logor smrti, nego radni logor s operetama i dječjim vrtićima, u duhu civiliziranih zemalja kakva je po njima bila i NDH.

- Ne radi se o reviziji, nego o negiranju činjenica. Nije na djelu revizionizam, nego negacionaizam, što predstavlja vrlo ozbiljno upozorenje i znak da napad na demokratske vrijednosti ima mnogo dalekosežnije posljedice od onih koje smo naveli u Deklaraciji - rekao je Pupovac i dodao da se radi 'o uvođenju politika koje ukidaju različite oblike tradicija uključujući i one nacionalnih manjina'.

Zastupnik Talijana Furio Radin upozorio na kukasti križ u Puli i podsjetio da su Deklaraciju o nesnošljivosti prenijeli samo lokalni mediji.

- Stvara se prostor za diskriminiranje drugih i drugačijih što uzrokuje atmosferu nesnošljivost - rekao je Radin.

Tema Sjednice bili su i rezultati nedavno provedenih izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina.

- Na njih se odazvalo svega 13,48 posto birača, iako postotci variraju od 0,36 posto kod Crnogoraca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, do 86 posto kod Mađara u Ernestinovu - rekla je potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Vesna Fabijančić Križanić, dodajući da su izabrana 288 vijeća od 314 za koliko je postojala zakonska mogućnost, kao i 171 od mogućih 235 predstavnika. Ukazala je da je na ovim izborima izabrano 28,40 posto žena, što je više nego četiri godine ranije.

Radin je ocijenio da izbori nisu uspjeli zbog malog odaziva, medijske šutnje, nedostatka biračkih mjesta i slabog utjecaja manjinskih vijeća na lokalnu politiku.

- Nije smisao vijeća i predstavnika nacionalnih manjina da podržavaju folklor niti da organiziraju kulturne manifestacije. Time bi se trebale baviti udruge, a vijeća bi trebala utjecati na lokalnu politiku. Nisam čuo da se neko vijeće izborilo za neku odluku na lokalnoj razini - rekao je Radin.

Članovi Savjeta za nacionalne manjine složili su se da je odaziv bio mali, iako veći od onog iz 2011. godine, ali da je zadovoljavajući s obzirom na ograničenja. Naglasili su da se manjinski izbori provode po zakonu za lokalne izbore, iako godinama traže da se donese poseban zakon. Savjet je pozvao Vladu da u što kraćem roku pripremi takav zakon i uputi ga u saborsku proceduru.

Na dnevnom redu Savjeta našla se i Uredba o udrugama, koja je prema riječima Vesne Renić Kasalo, predstavnice Ureda za udruge, donesena zbog činjenice da se udrugama dodijeli oko 1,5 milijardi kuna, od čega trećina iz državnog proračuna, a dvije trećine iz proračuna općina, gradova i županija, često i bez ugovora.

Na tvrdnju da se manjine trebaju uklopiti u provođenje uredbe, članovi Savjeta upozorili su da se njome krši Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, jer se manjine od 2003. financiraju po metodologiji i kriterijima propisanima tim zakonom. Članovi Savjeta složili su se da se ovim podzakonskim aktom krši Ustavni zakon te su zaključili da se u uredbu doda članak u kojem stoji da se na nacionalne manjine primjenjuju postojeći zakoni.

- Ako to Vlada odbije, idemo na Ustavni sud - rekao je Tolnauer.

1/2