Nedostaju nam sustavna podrška i poticaji za stvarnu participaciju žena u političkom životu. A da bi se to dogodilo, treba izaći iz patrijarhalnih okvira, govori Nataša Vajagić, aktivistkinja Centra za građanske inicijative Poreč i voditeljica projekta Seksizam naš svagdašnji, komentirajući aktualnu predizbornu kampanju kojom gotovo u svim segmentima dominiraju muškarci. Dvojac Plenković – Milanović međusobnim prepucavanjima zaposjeo je dobar dio medijskog prostora, većina stranaka u izbornim programima u pravilu prešućuje specifičnu rodnu problematiku ili nam se obraća kao inkubatoricama nacije, a vrhovima lista, makar kada su u pitanju opcije koje imaju najveće izglede za sastavljanje buduće vlade, ponovno caruju političari. Koalicija Rijeke pravde predvođena SDP-om predstavila je svega tri nositeljice lista, a HDZ nijednu, što Vajagić opisuje kao "simptom duboko ukorijenjenih patrijarhalnih struktura unutar većine političkih stranaka".

- Radi se o sustavnoj marginalizaciji žena u politici i nedostatku prave volje da se ta neravnoteža ispravi - govori ona.

Pritom aktualni premijer ne želi čuti za kritiku, pa je na očiglednu rodnu neravnopravnost u svojim redovima uzvratio statistikom. "Za razliku od oporbenih stranaka, HDZ danas u Hrvatskom saboru ima 19 zastupnica. HDZ u Klubu u Saboru ima zastupnica koliko sve nezavisne zastupnice, SDP, Socijaldemokrati, Most i Domovinski pokret zajedno", odgovorio je Plenković kritičarima, prešutjevši da je HDZ na prošlim parlamentarnim izborima bio rekorder po neispunjavanju tzv. ženske kvote jer je nije zadovoljio ni u jednoj od 11 izbornih jedinica.

Rada Borić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, bivša saborska zastupnica i kandidatkinja na listi stranke Možemo! za aktualne izbore, kaže da HDZ, kao i druge stranke desnog spektra, rodnu jednakost vidi kao prijetnju patrijarhalnom poretku i da je Plenković spominje tek po potrebi, ne bi li bio "na liniji EU-a".

- Svjedočili smo da vladajući prava žena u paketu vezuju uz Lex AP, dok se ista ta prava dnevno urušavaju. Za HDZ žene "padaju u zaborav" pred izbore, pa ne čudi da nema niti jedne nositeljice njihovih lista. Pravdaju se da će žena biti u Saboru, a tamo u pravilu dospiju kao zamjene, odnosno kada muškarci preuzmu izvršnu vlast. No i tada, nažalost, samo poslušno provode politiku vrha stranke ili premijera i tako ostaju čuvarice patrijarhata. Bilo je to vidljivo i na posljednjim sjednicama Sabora kada su zastupnice HDZ-a bile iskorištene za napade na žene iz opozicije - govori Borić za Novosti.

Posljednjih 20 godina, odnosno od donošenja prve verzije Zakona o ravnopravnosti spolova, stranačka vodstva dužna su poticati uključivanje žena u svoje strukture, s ciljem raspolaganja makar relativno rodno uravnoteženim kadrom na izborima. Naknadnim izmjenama toga akta i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor iz 2015. propisano je i da će liste na kojima nije zastupljeno najmanje 40 posto pripadnika svakog spola biti kažnjene novčanim iznosima koji sežu od 50 do 20 hiljada nekadašnjih kuna. Međutim, analize koje provodi Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova pokazuju da se ti propisi u praksi provode otežano, parcijalno i nedosljedno. Na prethodnim parlamentarnim izborima propisana kvota nije bila ispoštovana na 20 posto lista, a na kraju posljednjeg, desetog saziva Sabora zastupljenost žena iznosila je nešto više od 33 posto. Za to vrijeme njihovi muški kolege zasjeli su u upravljačke strukture, na čelna mjesta u ministarstvima i na druge pozicije moći, a sva je prilika da ćemo sličan skor imati i nakon predstojeće ture izbora. Nataša Vajagić zbog toga smatra da postojeća pravila koja podrazumijevaju kvote "neadekvatno adresiraju problem rodne neravnopravnosti u politici".

- Često su imena žena na listi pro forma, dok su stvarne prilike za izražavanje mišljenja i donošenje odluka rezervirane za muškarce. Treba implementirati konkretne politike koje će osigurati stvarnu ravnopravnost u političkom procesu i sustavnu podršku za politički razvoj žena, s naglaskom da one svoj glas moraju imati u svim sektorima, a ne samo onima tradicionalno rezerviranim za njih, npr. u obrazovanju i kulturi - ističe Vajagić.

Rada Borić s druge strane smatra da se ravnopravnost neće dogoditi sama po sebi pa su u takvom kontekstu postojeća pravila nužna.

- Dakako, kvote su tek preduvjet da žene budu na listama, ali je do stranaka da ih podržavaju i urede da one ravnomjerno s muškarcima dijele liste, a ne da budu na njihovom začelju. Znamo da se u prijašnjim ciklusima većina stranaka formalno držala kvota, kada ne bi imali žene na listama slušale smo posve neprimjerena objašnjenja, a neki su radije plaćali kazne. Nažalost, ukoliko nije stvaran interes da na listama bude žena, i kada osvoje koje mjesto, po njima one su tu samo da provode stranačku politiku, bez zagovora politika rodne jednakosti - veli Borić.

Na nižoj razini, onoj glasačkoj, situacija se čini još poraznijom. Većina dosad objavljenih programa ženama se ne obraća ili ih pak tretira kao nositeljice demografske obnove, obećavajući nam, poput HDZ-a, veće roditeljske naknade i mirovinski staž po svakom novorođenom djetetu.

- Jasno je da se HDZ neće baviti temama važnima za žene jer bi inače trebali reći da li će i dalje stajati iza Istanbulske konvencije, pošto im mogući postizborni partneri prijete deratifikacijom iste. Drugi s desnice snažno zastupaju stavove po kojima žene ne bi trebale imati pravo na izbor oko prekida trudnoće i to će promovirati i u kampanji - podsjeća Borić.

Nataša Vajagić ističe kako nedostatak tema važnih za dostizanje rodne jednakosti u većini predizbornih programa ukazuje na duboke strukturalne probleme u društvu.

- To rezultira i manjkom perspektive i reprezentacije ženskih interesa u političkim odlukama i politikama. Nadalje, politički subjekti nedovoljno su osviješteni o potrebama i perspektivama žena; prečesto se politička agenda fokusira na teme koje su tradicionalno smatrane "muškima" i to također ukazuje na potrebu promjene paradigme u politici kako bi se adekvatno adresirale sve dimenzije društvenih problema, uključujući i one koji su specifični za žene - kaže ona i dodaje da se Možemo! ističe kao stranka koja "ne samo da promovira ravnopravnost, već je i aktivno implementira kroz svoje politike i etičke standarde".

Možemo! je pritom jedina stranka koja je istaknula kandidatkinju, Sandru Benčić, za premijerku, a na vrhu njihovih lista i u ovom izbornom ciklus dominiraju žene. Zbog toga što na listi za Gradsko vijeće Osijeka nisu imali dovoljan broj muškaraca, ta se stranka nakon prošlih lokalnih izbora našla na udaru DORH-a, koji je protiv njih podnio optužni prijedlog zbog kršenja odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova. Zahvaljujući presudi osječkog Prekršajnog suda, kaznu od 40.000 kuna naposljetku ipak nisu morali platiti. U aktualnom izbornom programu zalažu se za rodnu ravnopravnost kroz uvođenje besplatne skrbi za reproduktivno zdravlje žena, podršku žrtvama nasilja, smanjenje rodnog jaza u pogledu napredovanja i zapošljavanja te rasterećenje žena skrbi za djecu i starije. Na sličnom tragu vjerojatno će biti programi SDP-a i Radničke fronte, koji do završetka ovog teksta nisu javno objavljeni. Kada se podvuče crta, u kampanji, mimo one koju vode spomenute stranke, neće biti govora o pravima žena, ni manjina, nacionalnih ili seksualnih, već o njihovom dokidanju, kaže Rada Borić.

- I inače, govor o programima, stvarnim prijedlozima i načinima kako da se Hrvatska učini boljim mjestom mogao bi pasti u drugi plan zbog prepucavanja dvojice muškaraca (Milanovića i Plenkovića, op. a.). I to onih koji ne biraju riječi i koji svojim govorom i ponašanjem legitimiraju seksizam, posebno u obraćanju novinarkama ili političarkama. Nadam se da će ih žene kazniti na izborima, jer žene razumiju da ih se podcjenjuje - dodaje.

- S druge strane, vidljivo je da postoje političarke koje razumiju da su žene pokretači promjena, da znaju rješenja ne samo za "ženske teme". Uostalom, takve teme su i borba za svima dostupan i učinkovit zdravstveni sustav, za građanski odgoj, bolje mirovine ili nužnu zelenu transformaciju - zaključuje Borić.