Novosti

Kronika

Biti ili ne biti čovjek

Dokumentarni film ‘Biti ili ne, Ivan Hiti’, prikazan u okviru ZagrebDoxa, donosi portret hrvatskog oficira koji je po naređenju iz Zagreba početkom 1992. u Pakracu trebao spaliti najveću zbirku knjiga i rukopisa Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj

Xp6rd52uvk8gbu46zzpw2uz7hiv

Ivan Hiti i vladika Jovan (foto Nina Đurđević)

Na nedavno održanom ZagrebDoxu, festivalu međunarodnog dokumentarnog filma, prikazan je i značajan broj filmova iz zemalja biše Jugoslavije, od kojih su neki govorili o nasljeđu ratova 90-ih.

Film Branka Lazića ‘Biti ili ne, Ivan Hiti’, prikazan u okviru Kontroverznog doxa, izazvao je veliku pažnju. Taj dokumentarac donosi portret hrvatskog oficira koji je po naređenju iz Zagreba početkom 1992. u Pakracu trebao spaliti najveću zbirku knjiga i rukopisa Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.

Ivan Hiti se po savjesti oglušio na zapovijed nadređenih i organizirao premještanje neprocjenjivog kulturnog blaga u zagrebačku Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu zbog čega su ga prozvali izdajnikom, pa osim što je bio žrtva vrijeđanja, prijetnji i šikaniranja, niz godina nije mogao naći redovni posao. Hiti je 2013. dobio odlikovanja od srpskog patrijarha Irineja i od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, ali se o njemu nije puno govorilo, niti je istupao u javnosti.

Nakon projekcija filma, koji je ranije prikazan na Beldocs festivalu u Beogradu i Sarajevo film festivalu, organiziran je razgovor s režiserom i protagonistima filma, Hitijem i vladikom pakračko-slavonskim Jovanom.

Hiti je rekao da ga je na postupak nagnalo sjećanje na sudbinu Nijemaca iz njegovog rodnog sela kod Virovitice, nakon čijeg su odlaska mještani pobacali i spalili njihove knjige. Zbog toga više nema tragova njihovog življenja na tom području.

Vladika je spomenuo da se obimna građa SPC-a sada čuva u primjerenim uslovima u arhivu Duhovnog centra Zagrebačke mitropolije.

- Radi se na obnovi vladičanskog dvora, a ujesen će se krenuti s obnovom biblioteke - rekao je vladika i dodao da će jedna od tri prostorije nositi Hitijevo ime.

Branko Lazić je objasnio da je za film najzaslužniji vladika Jovan.

- Dugo se poznajemo i kad sam ga posjetio u Pakracu ispričao mi je kako su knjige spašene i tko je za to zaslužan. Sam Hiti pristao je na učešće u filmu koji je ubrzo snimljen - rekao je Lazić.

Nakon filma smo protagoniste pitali o utiscima s projekcije.

- Pored mase ozarenih lica, u publici sam primijetio i sram zbog toga što je činjeno u ratu. Nije bilo neugodnih komentara ni neugodnih pitanja, a mislim da je tokom proteklih godina sve sjelo na svoje mjesto - rekao je Hiti, glavni junak dokumentarca.

Svoje zadovoljstvo izrazio je i režiser.

- Slika i ton su bili odlični, sala puna, publika je pljeskala. Hiti i vladika su se odlično držali. Jako sam zadovoljan projekcijom – kazao je Lazić u razgovoru za ‘Novosti’.

Po riječima vladike Jovana, vrlina ovakvih filmova je da gledatelju prenesu ličnost glavnog protagonista.

- Dobili smo Ivana Hitija kakav jeste: potresen, zapitan nad sobom i svojom sudbinom, nad onim što je učinio, nad nama ljudima. Hiti je čovjeka koji je učinio veliko djelo o kome će tek početi da se priča - kazao je vladika.

Večer ranije pred također punom dvoranom prikazan je i film Nebojše Slijepčevića ‘Pravda’ o istoimenom udruženju Srba i Hrvata iz Bjelovara čiji članovi nastoje dobiti odštete za kuće i vikendice koje su u tom kraju minirane početkom 90-ih. Bombaške napade je policija okarakterizirala kao teroristički čin, no počinioce nikad nije otkrila.

Nakon projekcije su uz režisera o filmu govorile Danijela Draštata, urednica na HRT-u, i Tatjana Vukobratović Spasojević, voditeljica pravnog odjela Srpskog narodnog vijeća i jedna od akterica filma.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više