Na sjednici Savjeta za nacionalne manjine, održanoj 16. aprila, jednoglasno je usvojena odluka o rasporedu sredstava iz državnog proračuna za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina. Komisija za raspodjelu sredstava u svom radu primijenila je metodu bodovanja kojom se egzaktno moglo ustanoviti ispunjavanje kriterija za dodjelu.
Prema riječima potpredsjednika savjeta i člana Komisije Veselka Čakića, zahtjeva za sredstva podnijelo je 101 udruženje s 210 organizacijskih jedinica, što je manje nego prošle godine kad ih je bilo 108. Podneseno je 1358 programa kroz koje se tražilo 59.715.000 kuna, što je za skoro deset posto manje od iznosa koji je zatražen godinu dana ranije.
Naposljetku je dodijeljeno je 35.698.000 kuna, a u taj iznos je uključeno i dva milijuna kuna dodatnih sredstava za kulturnu autonomiju Roma, Albanaca i Bošnjaka, dok je određen iznos raspoređen i za zajedničke programe.
Srpske organizacije dobile su 9.757.000 kuna. Najviše je dobila Srpsko kulturno društvo Prosvjeta – 4.266.000 kuna, što je jednako iznosu koji joj je dodijeljen i lani. Srpsko narodno vijeće je dobilo 3.855.000 kuna, Zajedničko veće opština iz Vukovara 767.000, Srpski demokratski forum 635.000, Srpsko privredno društvo Privrednik 175.000, udruženje Đurđevdan iz Drežnice 44.000, a Zajednica Srba Istre dobila je 15.000 kuna. Od drugih nacionalnih manjina najviše su dobili Talijani (7.362.000 kuna), Mađari (3.924.000 kuna), Česi (3.099.000 kuna) i Bošnjaci (2.536.000 kuna).
Za informiranje i osposobljavanje članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, odnosno za edukacije, seminare i priručnike, dodijeljeno je 100.000 kuna, koliko i za troškove izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koji će biti održani za koji mjesec. Za zajedničke programe osigurano je 126.500 kuna, za prekograničnu suradnju s organima međunarodnih institucija i organima matičnih država pripadnika nacionalnih manjina 15.000 kuna, a za informativni dvomjesečnik i za web stranice Savjeta ukupno 60.000 kuna.
Predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer govorio je i o postupku bodovanja u kojem su programi mogli dobiti maksimalno 31 bod, s tim da je bodovni prag bio minimalno 15 bodova. U novoj raspodjeli izbjegnuto je i raspačavanje sredstava po organizacijskim jedinicama, pa je tako Prosvjeta u stavci kulturnog amaterizma i manifestacija sredstva dobila, ne po pododborima, već prema broju programa.
- Time smo odgovornost za njihovo izvođenje prepustili manjinskim organizacijama koje su za tu namjenu dobile sredstva - rekao je Tolnauer.
Famozna Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, uradak Ureda za udruge RH, koja otežava djelovanje manjinskih organizacija, našla se na dnevnom redu Savjeta koji će na tu temu uskoro organizirati i tematsku sjednicu.
Savjet tu uredbu neće priznati jer je donesena nakon raspisanog poziva za programe za 2015. I još važnije, jer se njome krši Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji predviđa rad manjinskih organizacija koje imaju svoje specifičnosti u odnosu na neke druge nevladine organizacije.
U razgovoru za ‘Novosti’ Aleksandar Tolnauer istaknuo je da je pri raspodjeli sredstava prvi put primijenjen evropski sustav financiranja civilnog društva, odnosno bodovni sistem u kojem je apsolutno sve bilo podređeno metodologiji, kriterijima i programu.
- Izvještaji o utrošku su mnogo bolji nego ranije, iako ima i nekih izvještaja koji su odbačeni pa neke organizacije nećemo financirati – dodao je Tolnauer.
- Svi se bore za svoju koricu kruha pri čemu, nažalost, ima nekih koji ne razumiju ili ne žele razumjeti da moramo biti svjesni kako raspolažemo novcem poreznih obveznika. Neki u manjinskim udrugama ni dana danas ne razumiju koja je uloga Savjeta i koje su njihove obaveze - kazao je Tolnauer.
- Veliki broj zahtjeva pokazuje da civilni sektor radi i ima svoje projekte i programe, ali je to istovremeno i opterećenje Savjeta koji je uložio ogroman napor da obradi izvještaje i prijave, a sve u kratkom vremenskom razdoblju. Dvije romske udruge su po našim kriterijima izgubile pravo jer su nenamjenski trošile sredstva koja su dobile, pa će ih morati vratiti – dodao je predsjednik Savjeta.
Umjesto Nikole Maka, dosadašnjeg potpredsjednika iz redova njemačke manjine, u Savjet je imenovana Renata Trischler, urednica časopisa ‘Deutsches Wort’. Dragan Crnogorac, član Savjeta i zastupnik SDSS-a u Saboru, rekao je da su sredstva dodijeljena za programe za koje se misli da su prioritetni.
- Kulturna autonomija Srba i drugih manjina je dio hrvatske baštine i ne može se financirati samo iz budžeta, nego i nekih drugih izvanproračunskih sredstava – objasnio je Crnogorac.
