>

novosti logo

Bolje lice Hrvatske

‘Novosti’ na osnivanju Nove ljevice, stranke za demokratizaciju društva i održivi razvoj: Nova ljevica mora biti stranka lijevog mainstreama, a ne stranka ljevice potpuno lišena nekih elemenata liberalizma ili borbe za građanska prava. Ne vidim nikakvog smisla u tome da osnujemo još jednu stranku tipa RF-a pa da dobijemo jedan ili koliko već posto glasova. Zašto bismo se onda uopće bavili politikom?, ističe Dragan Markovina

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić pozivao je posljednjih dana sve lijeve intelektualce da se pridruže matici lijeve političke misli, razgovarajući pojedinačno s onima za koje smatra da mogu unaprijediti socijaldemokraciju. Mobilizacija u SDP-u očito je izazvana dijelom radi potrage za novim programskim smislom njihova postojanja, a dijelom zbog Nove ljevice, stranke za demokratizaciju društva i održivi razvoj, čija je osnivačka skupština održana 18. prosinca u Novinarskom domu u Zagrebu, a koju esdepeovci već vide kao buduću otimačicu njihovih glasova na političkom tržištu.

Raduje me osnivanje stranke koja u svom nazivu jasno iskazuje svoj politički program demokratizacije i održivog razvoja. Stoga očekujem da će Nova ljevica i sdp itekako imati prostora za suradnju – kaže Karolina Leaković

A na tom tržištu bilo je samo pitanje vremena kada će se različite nevladine i građanske organizacije i inicijative konačno povezati u političku stranku. Već dva desetljeća te organizacije i inicijative, kao i dio šire kulturne i akademske zajednice, pritiscima odozdo ukazuju na brojne društvene anomalije. U njima su stasala u javnosti mnoga poznata imena, umjetnici, znanstvenici i intelektualci, koji čine bazu i inicijalno članstvo Nove ljevice, a članovima će s vremenom vjerojatno postati i studenti i radnici. Mnogi od sadašnjih članova prvi se put bave politikom kao pozivom. Koliko će se njih u tome snaći teško je zasad reći, jednako kao što će biti zanimljivo vidjeti koliko će biti onih koji će staviti u drugi plan svoje više-manje ugodne akademske ili druge pozicije kako bi se posvetili kvalitetnoj lijevoj politici.

Premda su aktivisti Zoran Pusić i Vesna Teršelič, feministkinja Rada Borić i filozofkinja Nadežda Čačinovič najuži članovi stranke i imaju bogato iskustvo u zagovaranju i obrani ljudskih prava, oni bi ubuduće trebali imati više savjetodavnu i tehničku nego terensku ulogu. Za taj rad ponajprije će biti zadužen povjesničar Dragan Markovina, predsjednik Nove ljevice, koji i sam priznaje da će rad na terenu i izgradnja ogranaka stranke biti iznimno težak početni zadatak.

Iako se nije teško složiti da Nova ljevica predstavlja bolje lice Hrvatske, njihova ne pretjerano opširna temeljna načela ne sadrže neke osobito originalne političke ideje. Iako tvrde da se obraćaju prije svega sadašnjim i budućim radnicima zaposlenima u privatnom i javnom sektoru, prekarnim radnicima bez stalnog zaposlenja i nezaposlenima, u isto vrijeme ističu da ‘nema zapošljavanja bez konkurentnog gospodarstva i poduzetništva’. Dakle zalažu se i za protržišne i liberalne vrijednosti, za što danas-sutra mogu pronaći brojne političke saveznike, pa i u SDP-u.

Glavna prijetnja je ostanak unutar liberalne paradigme ‘građanskog’ i ‘pristojnog’, nasuprot tobožnjem divljaštvu. Umjesto toga, program ljevice treba graditi oko egalitarnog, emancipacijskog programa – govori Danijela Dolenec

Od toga ne bježi ni Dragan Markovina, kojega su mediji već prozvali hrvatskim Aleksisom Ciprasom, pandanom vođi grčke Sirize. Riječ je, kaže nam uvodno Markovina, o dobrom povodu da ga u njegovu Splitu građani uhvate u đir, odnosno krenu sa šalama na njegov račun.

- Nova ljevica mora biti stranka lijevog mainstreama, a ne stranka ljevice potpuno lišena nekih elemenata liberalizma ili borbe za građanska prava. Ne vidim nikakvog smisla u tome da osnujemo još jednu stranku tipa Radničke fronte i da nakon toga dobijemo jedan ili koliko već posto glasova. Zašto bismo se onda uopće bavili politikom? - kaže Markovina.

Razvojna strategija stranke ogleda se i u naglasku na jačem angažmanu u obrani antifašističkih vrijednosti, koje već duže vrijeme pokušava osporiti radikalna desnica, za što, kao i za svoju ustašofiliju, ima neskrivenu podršku pojedinaca na vlasti.

- Točno je da te radikalne skupine i pojedinci u posljednje dvije-tri godine teroriziraju javnu scenu, posebno na javnim tribinama na koje upadaju. Dakako da su u Hrvatskoj simboli ustaškog režima zabranjeni, no ništa nećemo riješiti time da to samo eksplicitno zabranimo. Cijele generacije su odgojene na pričama da je ta simbolika normalna i da je s tim sve u redu - ističe Markovina.

Pitamo ga ima li njegova politička misija za cilj i preodgoj omladine.

- To je ključno, bez toga ništa nećemo učiniti - smatra.

Premda Novu ljevicu mnogi vide kao glas zdravog razuma i kao istinske zagovornike lijevih ideja, njihov je uvodni nastup u Novinarskom domu bio lišen (pre)velikih riječi.

Danijela Dolenec, docentica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, pozdravlja nastup Nove ljevice zbog toga što su, kako kaže, nedvosmisleno artikulirali problem nepredstavljenosti velikog broja građana u programima postojećih stranaka i stoga što eksplicitno odbacuju stigmu ljevice, koju je naš konzervativni javni prostor obojao nizom negativnih konotacija, kao što su radikalizam, jugonostalgija i slično. S obzirom na izjavu Vjerana Zuppe, koji je na osnivačkoj skupštini istaknuo da ‘ljevici trebaju identiteti, a ne restauracija ma kojeg dosadašnjeg njezinog identiteta’, pitamo je što nova lijeva stranka mora učiniti da bi kao takva bila prepoznatljiva.

- Na načelnoj razini, mislim da je važno apostrofirati pluralizam identiteta, nasuprot esencijalističkim koncepcijama etnosa, roda i slično. Ljevica mora zastupati raznolikost identiteta, pravo na različitost i, najvažnije, činjenicu da politički akteri aktivno doprinose konstrukciji i politizaciji identiteta - kaže Danijela Dolenec.

Ustrajavanje svih parlamentarnih stranaka na primatu nacionalnog identiteta i obiteljskih vrijednosti nasuprot politizaciji radničkih i klasnih identiteta jedna je od osnovnih prepreka za obnovu ljevice u Hrvatskoj.

- Osim toga, ostanak unutar terena identitetskih politika znači natjecanje na terenu SDPHDZ, gdje Nova ljevica zauzima poziciju razočaranih, ‘boljih’ SDP-ovaca - ističe Dolenec.

Domeće da nema spora što se tiče dominantno liberalne dimenzije u nastupu Nove ljevice: ona je zapravo neizbježna s obzirom na aktere koji je pokreću.

Na skupštini Nove ljevice bio je i ginekolog Dubravko Lepušić, član Radničke fronte. Kazao nam je kako vjeruje u sve lijeve stranke, ma koliko one bile liberalne i/ili možda bliže centru.

- Mogao bih vam reći da između Radničke fronte i Nove ljevice postoji znak jednakosti, što se očituje prvenstveno u dosljednom antifašizmu, toleranciji i ekonomskom programu baziranom na brizi za radništvo, što je posebno naglašeno u programu Nove ljevice, a to je i jedan od temelja Radničke fronte. Ljevica bi trebala zatomiti razlike ili različita gledanja na iste stvari i udružiti se, jer te razlike nisu toliko velike da bi nas razdvajale. Sada je pravo vrijeme za to - smatra Lepušić, koji u svoje osobno ime kaže kako ne bi imao ništa protiv koaliranja s Novom ljevicom već na lokalnim izborima u proljeće iduće godine.

Članicu Izvršnog odbora Nadeždu Čačinovič pitamo što misli kako će šira javnost reagirati na pojavu Nove ljevice i hoće li sve završiti frazama razočaranih glasača o tome da su svi isti i da svi u politici gledaju samo svoje osobne interese. Riječima Dragana Markovine, jedini način da tako ne bude jest taj da u politiku uđu ljudi koji će principijelno i dosljedno zagovarati iste one stvari koje su zagovarali u javnom djelovanju mimo politike.

- Ukoliko barem malo rehabilitiramo pojam politike, po kojemu je ona nešto čime se moramo baviti, onda smo već puno napravili. Populističke floskule o tome da su svi isti, pokvareni itd. oduvijek sam smatrala misaonom pa i praktičnom lijenošću. Politika je dio naše ljudske uvjetovanosti – mi svi zajedno na različite načine dolazimo u razgovoru do toga kako ćemo živjeti. To je neizbježno, ukoliko to ne želimo prepustiti drugima - kaže Čačinovič.

Dodaje da Nova ljevica ima za cilj implementaciju drugačije politike, interpretacije i postupanja. Riječ je o tome da se različite aktivističke inicijative prevedu u stranački život i da se lijeva fronta postavi puno šire od dosadašnje tzv. ljevice, gdje je SDP od lijevih ideja skrenuo u politiku centra.

Poziv na osnivačku skupštinu Nove ljevice dobila je i međunarodna tajnica SDP-a Karolina Leaković, koja se u svojoj kandidaturi za predsjednicu te stranke zalagala za SDP po modelu vođe britanskih laburista Jeremyja Corbyna.

- SDP bi pojavu ovakve stranke trebao dočekati dobrodošlicom, a ne omalovažavanjem ili strepnjom kao konkurencijom. Isto tako, i SDP-u treba dati vremena da konsolidira svoj program. Ohrabruje me zanimanje novih mladih ljudi za politiku, pa pozdravljam one koji su se učlanili u novu stranku. Raduje me osnivanje stranke koja u svom nazivu jasno iskazuje svoj politički program demokratizacije i održivog razvoja. Stoga očekujem da će Nova ljevica i SDP itekako imati prostora za suradnju - kaže Leaković.

Znači li to da bi Nova ljevica u bližoj ili daljoj budućnosti mogla postati Most za SDP? Ili će biti obratno?

Potpredsjednica Rada Borić kaže da njihova stranka, poput HDZ-a i SDP-a, već ima svoje baze diljem Hrvatske.

- Ukoliko bismo sutra željeli predstaviti našu ekonomsku politiku, to možemo organizirati u Tenji, Donjem Lapcu ili Vrhovinama, dakle u našim gotovo zaboravljenim mjestima. Ondje imamo naše ženske grupe i udruge civilnog društva - kaže Borić.

Svaki pokušaj usporedbe Nove ljevice sa sličnim strankama u Europi za Danijelu Dolenec je preuranjen. Radije se zadržava na programskom dijelu i na projekcijama ljevice za budućnost.

- Glavna prijetnja koju trenutno vidim je ostanak unutar liberalne paradigme ‘građanskog’ i ‘pristojnog’, nasuprot tobožnjem divljaštvu. Kao elitistički stav, on esencijalizira nekakvu prosvijećenu, tolerantnu manjinu, nasuprot konzervativne, zadrte većine. Umjesto toga, program ljevice treba graditi na pretpostavci da se velik broj društvenih skupina – dio kojih sada možda jest mobiliziran kroz desne, isključive politike – može okupiti oko egalitarnog, emancipacijskog programa koji teži ukidanju klasnih i statusnih nejednakosti - zaključuje politologinja.

Kakav će točno biti smjer Nove ljevice bit će jasnije već u veljači, za kada je zakazana prva redovna skupština, na kojoj će vjerojatno potvrditi najavu izlaska na lokalne izbore. Bit će to prvi test ove ambiciozne stranke, koja je na dan osnutka imala nešto više od dvjesto članova.

1/2