Nakon što je početkom ožujka boravila u Bosni i Hercegovini, novopečena predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je za drugi inozemni posjet odabrala bratsku nam Njemačku. Tamo se jučer sastala s kancelarkom Angelom Merkel te njemačkim kolegom Joachimom Gauckom koji ju je ugostio u dvorcu Bellevue. Domaćin je održao zdravicu tijekom koje je hvalio hrvatsko-njemačke odnose, a naglasak je stavio i na važnost zaštite prava manjina, suradnju sa zemljama iz regije te činjenicu da je patriotizam najopasniji kada ga se pomiješa s agresivnim nacionalizmom. U to ime dižemo čašu! Za Vaše zdravlje gospođo predsjednice, za Republiku Hrvatsku, za hrvatsko-njemačko prijateljstvo i jedinstvo Europe! Govor njemačkog predsjednika, koji je objavljen na njegovoj službenoj stranici, prenosimo u cijelosti:

Dobro došli u dvorac Bellevue!

Lijepo je što ste, u tako kratkom roku nakon preuzimanja dužnosti, došli k nama u Njemačku. Hvala Vam na ukazanom znaku povjerenja i prijateljstva. Veseli me što se danas upoznajemo te što na taj način možemo nastaviti tradiciju bliskog dijaloga između naših dviju država.

Naša su društva već desetljećima međusobno usko isprepletena. Više od 200.000 Hrvata živi u Njemačkoj, mnogi od njih su ovdje našli domovinu. S druge su strane milijuni Nijemaca naučili voljeti Hrvatsku kao turističko odredište, od otoka sjevernog Jadrana do Dubrovnika na krajnjem jugu. Često se na tim mjestima mogu sporazumjeti na njemačkom jeziku: gotovo jedna trećina svih učenika u hrvatskim školama uči njemački kao strani jezik, što je uistinu impresivna brojka.

Isprepletenost naših društava vidljiva je i kroz suradnju njemačkih i hrvatskih gradova: ljudi u našim zemljama, pogotovo mladi, zanimaju se jedni za druge. Kakva sjajna početna pozicija za zajedničku im budućnost u našoj Europi! No točno je i ovo: ne smijemo se odmarati na račun onoga što je smo dosad postigli. Moramo ostati otvoreni i znatiželjni, uvijek spremni na dijalog. Stoga sam sa zahvalom primio na znanje i činjenicu da ste već na samom početku Vašeg mandata izrazili podršku razmjeni naših znanstvenika kroz program Zaklade Alexander Von Humboldt. Štoviše, veseli me što tijekom predsjedničkog mandata želite staviti poseban naglasak na hrvatsko-njemačke odnose.

Kada sam u prosincu 2012. u Zagrebu posjetio Vašeg prethodnika Ivu Josipovića, Vaša je država sebi upravo popločala put za ulazak u Europsku uniju. Uslijed velikih napora je provela reforme te stajala tik pred time da postane dijelom zajedničke Europe demokracije, slobode i tolerancije. Kao ministrica vanjskih poslova i europskih integracija i Vi ste značajno sudjelovali u oblikovanju te politike.

Ulaskom u Europsku uniju u ljeto 2013. godine mnogim se Hrvatima ostvario san. A mi svi drugi u Europi smo time za korak postali bliže ostvarenju našeg zajedničkog sna o ujedinjenom kontinentu. Hrvatska je danas blizak i pouzdan partner na europskom nivou. Vaša zemlja oplemenjuje Europu, a istovremeno ima koristi od nje. No svjesni smo i činjenice da promjene zahtijevaju mnogo snage i vremena. Hrvatska je tijekom prošlih godina patila zbog gospodarske krize. Mnogi ljudi su bez posla, mladi i kvalificirani kadrovi napuštaju zemlju.

Gospođo predsjednice, s velikom ste strašću apelirali na snagu i jedinstvo svih Hrvata. Mnogo toga treba unaprijediti, poput izgradnje pravne države, borbe protiv korupcije, osiguravanja održivih i transparentnih javnih financija ili modernizacije gospodarstva. U cijeloj Europi su nam potrebne inovacije i poduzetnički duh, kako bismo ostvarili gospodarski rast i otvorili nova radna mjesta. Mnoga poduzeća srednje veličine iz Njemačke i Hrvatske već uspješno surađuju, a za ulaganja se rado želimo natjecati.

Njemačka želi samosvjesnu, prosperitetnu Hrvatsku, Hrvatsku spremnu na reforme, kao bliskog partnera u Europskoj uniji. Ali želi i Hrvatsku koja ozbiljno shvaća ključnu ulogu u Jugoistočnoj Europi. Vaša država, čvrsto usidrena u Europskoj uniji, potiče bliske odnose između Europske unije i država zapadnog Balkana koje još nisu postale članice EU. Vaša se država obvezala na europske vrijednosti i standarde, a istovremeno je usko vezana uz regiju. Pristup Hrvatske Uniji susjednim je državama ulio hrabrost; pokazao im je da i za njih postoji iskrena mogućnost pristupanja Uniji te jasno dao do znanja: reforme se isplate već u srednjem roku. Na konferenciji država zapadnog Balkana, održanoj ovdje u Berlinu sredinom kolovoza, sve su involvirane države prihvatile da će raditi na međusobnim odnosima. Njemačka će ovaj proces i dalje podupirati, i siguran sam da će se uskoro vidjeti plodovi tog rada.

I pomirenje u Jugoistočnoj Europi ostaje izazov. Građanski je rat u nekadašnjoj Jugoslaviji nanio rane, koje tek polako zacjeljuju. Hrvatska se suočila s ovim poglavljem svoje povijesti. Došla je do bolne spoznaje da su i Hrvati činili zločine u borbi za teritorijalni integritet. Dobro je, gospođo predsjednice, što se i dalje u ovoj regiji želite zalagati za pomirenje, dijalog i suradnju.

Tijekom posjete Zagrebu sam sa studentima razgovarao o politici i moralu, o odgovornosti i krivnji. I osjetio sam da u Vašoj zemlji odrasta generacija kojoj stare linije podjele više nisu tako važne, koja radije želi živjeti ono što je zajedničko. Ta mlada generacija ohrabruje!

Ona ohrabruje jer u naše najvažnije zadaće za budućnost spada i osnaživanje solidarnosti između i unutar naših pluralističkih društava. To nam može poći za rukom samo ako štitimo prava manjina te druge u ukupnoj posebnosti njihove vlastite individualnosti priznajemo kao sebi jednake; samo ako patriotizam, strastveni angažman za naše zajednice, ne pomiješamo s agresivnim nacionalizmom, popraćenim izopćenjem i ponižavanjem drugog. U ujedinjenoj Europi moramo izgraditi zajedništvo različitih, na čvrstom temelju vrijednosti koje nas spajaju.

Mir i sigurnost na našem kontinentu također nisu stvari koje treba uzimati zdravo za gotovo, već kao krhke i osjetljive vrijednosti. Danas svjedočimo kako se međunarodni red i poredak na pojedinačnim mjestima izbacuje iz ravnoteže. Teroristički napadi i vojni sukobi na istoku našeg kontinenta prijete sigurnosti i Hrvata i Nijemaca. Stoga se mi u Europi i dalje moramo zalagati za vlastita uvjerenja: za demokraciju i ljudska prava, za solidarnost i toleranciju. To nam je, konačno, svima u zajedničkom interesu.

S tim na umu dižem čašu: za Vaše zdravlje gospođo predsjednice, za Republiku Hrvatsku, za hrvatsko-njemačko prijateljstvo i jedinstvo Europe!