>

novosti logo

Deseti april na Ustavnom sudu

Je li jedna od najvećih proustaških sramota u Hrvatskoj pred krajem?: HDZ-ovom načelniku Slatinskog Drenovca 10. travanj se svakako čini bližim od 21. novembra, dana kada su partizani 1941. godine selo oslobodili od ustaša

Četiri godine otkako je iz vlade premijera Zorana Milanovića stigao zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke Općinskog vijeća u Čačincima da se jedna ulica u selu Slatinskom Drenovcu preimenuje u Ulicu 10. travnja, Ustavni sud se nije potrudio da to riješi. Ipak, kako je najavio čelni čovjek tog suda Miroslav Šeparović, taj problem uskoro bi se trebao naći na dnevnom redu ove institucije.

Još 1997. godine odlukom općinskih vlasti, a navodno na zahtjev stanovnika tog sela i te ulice, dotadašnji naziv, Ulica 21. novembra, po danu kada su partizani 1941. godine selo oslobodili od ustaša, zamijenjen je datumom uspostave Nezavisne Države Hrvatske. Ipak, kako mnoge taj datum podsjeća na ustaške zločine i izdaju, ministar uprave Arsen Bauk i njegovo ministarstvo ukinuli su naziv te ulice i zatražili da se on ustavno preispita. Kako su naveli, ‘naziv ulice asocira na datum osnivanja NDH čije je veličanje u suprotnosti s vrijednostima navedenim u izvorišnim osnovama Ustava RH’. Načelnika Čačinaca Mirka Mališa iz HDZ-a ime te ulice nije osobito smetalo.

‘Odluka o preimenovanju ulice iz 21. novembra u 10. travnja donesena je travnja 1997. godine, a ja sam načelnik od 2005., dakle naslijeđe je to iz bivših mandata’, rekao je Mališ medijima nakon Baukove odluke. ‘Osim toga, u obrazloženju ministra Bauka ne stoji kako se ona sada zove, da li ponovno po starom datumu, ima li novo ime, je li bezimena i do kada. Vrati li se ulici stari naziv, 21. novembra, trebat ćemo službenog prevoditelja jer službeni hrvatski jezik ne poznaje taj termin. Što uopće znači datum 10. travnja? Zašto bi on asocirao na datum osnutka NDH?’ rekao je vižljasti načelnik, podsjećajući da su na taj dan rođeni gradonačelnik Orahovice i pjesnikinja Vesna Parun.

Rijetki preostali stanovnici ovog sela s većinskim srpskim stanovništvom još su 2007. potpisali peticiju sa zahtjevom da se sramotni proustaški naziv ulice makne.

‘2016. je od Visokog upravnog suda zatraženo da se utvrdi da li je od njih tražena ocjena zakonitosti odluke o imenu ulice. Iako se pokazalo da to od njih nije traženo, a obzirom da se radi o ustavnom pitanju, zaključili smo da će Ustavni sud raspravljati o toj temi’, rekao je Šeparović za jedan dnevni list.

Svako zlo za neko dobro, očito smatra Šeparović, ističući da će stav Ustavnog suda biti putokaz Vladi za donošenje odluka vezanih uz korištenje naziva i simboliku fašističke NDH. Možda se tako dođe i do rješenja za ploču s ustaškim pozdravom u Jasenovcu. Naravno, pod uslovom da časni suci, doduše sa zakašnjenjem, zauzmu jedini stav koji Ustav dozvoljava, a to je da su imena ulica po 10. travnju, Mili Budaku i slično nespojiva s onim što piše u izvorišnim osnovama Ustava.

- Ulica 10. travnja je samo još jedan primjer nostalgije za nacističkom tvorevinom NDH - rekao je za ‘Novosti’ zamjenik župana Virovitičko-podravske županije Igor Pavković.

- Mislili smo da je problem u lokalnoj samoupravi i da će se to vrlo lako riješiti na višim razinama vlasti. Nažalost, prevarili smo se. Najveća tragedija je u tome što se ta ulica prije Drugog svjetskog rata zvala Industrijska, a Slatinski Drenovac bio je općinsko mjesto s više stotina zaposlenih. Razvoj je nastavljen i u poslijeratnom periodu, sve do 1991. Danas Slatinski Drenovac broji manje od 30 stanovnika i nijedan nije zaposlen, a za to vrijeme naša se država bavi ustašonostalgičarstvom. Na području županije ima još nekih skromnijih manifestacija i podsjećanja na ustaštvo, ali ništa nije tako trajno kao ta nesretna ulica - dodaje Pavković.

1/1