>

novosti logo

Društvo Društvo

Ekskluzivno: Kako je Pavo samom sebi davo

Ministar znanosti Pavo Barišić u jesen 2016. vlastoručno je potpisao odluku o financiranju triju skupova koje je sam organizirao, a njegov državni tajnik Matko Glunčić o financiranju udruženja u čijoj se upravi osobno nalazi. Barišić i Glunčić dali su novac i Klubu hrvatskih humboldtovaca čiji je predsjednik u vrijeme prijave za sredstva bio sam Barišić

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, kojeg je Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju nedavno osudio zbog plagijata, potpisao je u listopadu 2016. godine odluku kojom je njegovo ministarstvo dodijelilo proračunska sredstva za tri znanstvena skupa u čijoj je organizaciji Barišić sam sudjelovao, a početkom prosinca Barišićev državni tajnik Matko Glunčić potpisao je i odluku o dodjeli sredstava Klubu hrvatskih humboldtovaca, kojem je Barišić bio predsjednik sve do 23. studenoga 2016. godine. To znači da je Barišić bio na čelu Kluba u vrijeme apliciranja za sredstva, da bi se u vrijeme odobravanja sredstava našao s druge strane, na čelu ministarstva koje ih dodjeljuje. Ista je stvar i sa skupovima koje je suorganizirao. No, unatoč evidentnom sukobu interesa, vodeći dvojac iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, kako pokazuju podaci iz tih odluka, nije stao samo na tome, već je Glunčićevom odlukom dodijelio proračunska sredstva i Hrvatskom fizikalnom društvu, da bi samo deset dana kasnije Glunčić zasjeo u njegov upravni odbor. Također, trećom odlukom, donesenom sredinom prosinca, Ministarstvo je odobrilo i financiranja časopisa s kojima su njih dvojica povezani, pa je tako po prvi put nakon četiri godine sredstva dobio i časopis Prilozi, u čijem je uredništvu sjedio Barišić.

Deset dana nakon što je odobrio 22 tisuće kuna Hrvatskom fizikalnom društvu i samo dan nakon što je dodijelio još 69 tisuća kuna njegovom časopisu, Glunčić je izabran u upravni odbor tog društva

Barišić je, dva dana nakon preuzimanja mandata, kao ministar znanosti 21. listopada vlastoručno potpisao Odluku o financijskoj potpori u pripremi i održavanju znanstvenih i znanstvenostručnih skupova i škola u 2016. godini. Da je tom odlukom financirao i dva skupa u čijim je organizacijskim odborima sjedio, pisao je u studenome portal Index.hr, ne istražujući, međutim, dublju pozadinu sukoba interesa koji iz toga proizlazi. Tom odlukom Barišić je, između ostalog, dodijelio potpore od 25.600 kuna 25. Danima Frane Petrića, od 21.400 kuna 15. Lošinjskim danima bioetike te od 7500 kuna 10. Mediteranskim korijenima filozofije. Sva tri skupa su već bila održana, prvi koncem rujna, odnosno tri tjedna prije Barišićevog preuzimanja ministarske dužnosti, drugi još u svibnju, a treći u travnju, dakle mjesecima prije nego što će Barišić donijeti Odluku o financijskoj potpori. Prva dva skupa organiziralo je Hrvatsko filozofsko društvo, inače izdavač časopisa Synthesis philosophica u kojem je Barišić objavio sporni članak s plagiranim dijelovima. Dani Frane Petrića, održani na Cresu od 25. rujna do 1. listopada, ujedno su i skup koji je od ministra Barišića dobio najvišu financijsku potporu u kategoriji skupova humanističkih znanosti. Pavo Barišić bio je član organizacijskog odbora tog skupa, zajedno s grupom kolega koji ga danas podržavaju, a uz to je bio i predsjednik programskog odbora jednog od dvaju održanih simpozija, što znači da je u organizaciji imao istaknutu ulogu. Drugi skup, Lošinjske dane bioetike, održane u Malom Lošinju od 15. do 18. svibnja 2016. godine, Hrvatsko filozofsko društvo organiziralo je zajedno s Hrvatskim bioetičkim društvom i Gradom Malim Lošinjem, a Barišić je i ovdje bio jedan od članova organizacijskog odbora. Treći skup organizirao je Filozofski fakultet u Splitu, na kojem je Barišić bio redoviti profesor prije stupanja na ministarsku dužnost, a osim što je Mediteranskim korijenima filozofije bio jedan od članova organizacijskog odbora, Barišić je na njima bio i vrlo aktivan, održavši predavanje, izlaganje i predstavljanje knjige koju je uredio.

Časopis Prilozi u čijem uredništvu sjedi Barišić posljednji je put potporu dobio 2011. godine, i to u iznosu od 13 tisuća kuna. Nakon četiri sušne godine, upravo dolaskom Barišića u Ministarstvo, Prilozi su dobili čak 47 tisuća kuna

Premda je odluku o financiranju skupova donio na temelju javnog poziva koji je raspisao njegov prethodnik, bivši HDZ-ov ministar Predrag Šustar, Barišić je, kako vidimo, u sva tri slučaja dolaskom na ministarsku poziciju osobno odobrio i financiranje događaja koje je sam organizirao, što ga dovodi u poziciju direktnog sukoba interesa. Riječ o skupovima koji se održavaju svake godine i redovno dobivaju potporu i pokroviteljstvo države, međutim, Barišić se nije na vrijeme povukao iz njihovih organizacijskih tijela kako bi izbjegao situaciju u kojoj sredstva dodjeljuje vlastitim projektima. Nešto slično dogodilo se u slučaju bivše ministrice kulture Andree Zlatar Violić, koju je Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa kaznilo jer nije izašla iz časopisa Zarez kojem je bila jedan od suosnivača, iako nije bilo sporno to što ga je Ministarstvo kulture u njenom mandatu nastavilo financirati. No Barišić se više nije ni mogao povući jer su sva tri skupa održana prije nego što je postao ministar, a njegovom su odlukom financirana naknadno. Naknadno financiranje već održanih manifestacija čest je slučaj u godišnjim državnim programima potpora, ali se rijetko događa da se onaj tko ih organizira nađe u poziciji da odobrava njihovo financiranje proračunskim sredstvima, kao što je to učinio Barišić. Barišić je, dakle, preuzeo funkciju ministra unatoč tome što ga je to automatski dovelo u situaciju da financira vlastite projekte. Kako vidimo, nije zbog toga odlučio uskratiti državna sredstva tim projektima, nego ih je, naprotiv, već drugog dana svojeg mandata odobrio, a da pritom nije zatražio mišljenje Povjerenstva kako da se prema takvoj situaciji postavi.

Barišić je, čini se, kasnije postao malo oprezniji, pa je prilikom izmjene te odluke, do koje je došlo 1. prosinca, radi uvrštavanja još nekoliko skupova, potpisivanje izmjene prepustio svojem državnom tajniku Glunčiću. No četiri dana kasnije, 5. prosinca, isti državni tajnik Matko Glunčić potpisao je i jednu drugu listu s potporama, Odluku o financijskoj potpori radu znanstvenih i znanstvenostručnih udruga u 2016. godini. Tom odlukom Barišićevo Ministarstvo znanosti i obrazovanja dodijelilo je 14.348 kuna Klubu hrvatskih humboldtovaca, samo dva tjedna nakon što je na izvanrednoj skupštini tog društva prihvaćena Barišićeva ostavka na funkciju njegovog predsjednika. Novosti su od Ministarstva zatražile uvid u prijavnu dokumentaciju udruženja kojima su odobrene financijske potpore kako bismo se uvjerili je li Barišić, budući da je u vrijeme prijave bio predsjednik društva, osobno potpisao prijavu Kluba hrvatskih humboldtovaca na osnovu koje im je kasnije njegovo ministarstvo dodijelilo sredstva. Ministarstvo nam do dana objave ovog teksta nije poslalo odgovor, kao što nije odgovorilo ni na jedan od naših brojnih upita poslanih od listopada prošle godine, kada su Novosti objavile dokumentaciju na osnovu koje je Barišić osuđen zbog plagijata.

Svota od 14.348 kuna tom je odlukom dodijeljena i Hrvatskom bioetičkom društvu, čiji je Barišić bio suosnivač, a još 23.453 kune dodijeljene su Hrvatskom filozofskom društvu, dakle organizatorima skupova u čijim je odborima Barišić bio. No zanimljivo je da je tom odlukom, koju potpisuje Glunčić, 22.350 kuna dodijeljeno i Hrvatskom fizikalnom društvu, i to u vrijeme kada je društvo pripremalo izbornu skupštinu na kojoj se sam Glunčić kandidirao za člana njegova upravnog odbora. Skupština društva održana je 15. prosinca, samo deset dana nakon što mu je Glunčić odobrio sredstva, a na njoj je i izabran u upravni odbor, dakle, svjesno je doveo sebe u poziciju sukoba interesa. Štoviše, 14. prosinca, samo dan prije izborne skupštine društva u čiji će upravni odbor zasjesti, Matko Glunčić potpisao je i svoju treću odluku o dodijeli sredstava Barišićevog ministarstva, naime Odluku o financijskoj potpori znanstvenim časopisima i časopisima za popularizaciju znanosti u 2016. godini. Tom odlukom Ministarstvo znanosti i obrazovanja dodijelilo je 68.923 kune Matematičko-fizičkom listu koji izdaje Glunčićevo Hrvatsko fizikalno društvo, što je najveći iznos koji je taj časopis dobio u posljednje četiri godine. Također, u toj odluci o financiranju časopisa po prvi put nakon četiri godine našao se i časopis Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, čiji je izdavač Institut za filozofiju, kojem je Barišić ranije bio ravnatelj i na kojem je, uz profesorski status u Splitu, također bio zaposlen do stupanja na ministarsku dužnost. Barišić je i član uredništva tog časopisa, u kojem je bio objavljen i njegov sporni članak s hvalospjevima ustaškom ministru Juliju Makancu. Prilozi su posljednji put dobili potporu Ministarstva 2011. godine, u iznosu od 13 tisuća kuna, da bi nakon četiri sušne godine, upravo dolaskom Barišića u Ministarstvo, dobili čak 47 tisuća kuna. Uz to što su odobrili financiranja časopisa s kojima su osobno povezani, Barišić i Glunčić dodijelili su i 86 tisuća kuna časopisu Instituta za turizam, u čijem upravnom odboru i dalje sjedi Petra Anđelović, službenica za informiranje Ministarstva koje odbija odgovarati na naše upite.

Sve navedene situacije sukoba interesa u kojima se nalaze vodeći ljudi Ministarstva, bez obzira na to o kojim se svotama radi, upućuju na daleko dublje financijske veze između onih koji su danas u poziciji da dodjeljuju državna sredstva i onih koji tu njihovu poziciju brane. Naime, među vodećim ljudima spomenutih udruženja i njihovih skupova, nalazi se veliki broj potpisnika nedavne peticije podrške ministru Barišiću i onih koji su se još ranije uključivali u njegovu obranu oko plagijata. Jedan od ključnih ljudi je profesor filozofije i prorektor Sveučilišta u Zagrebu Ante Čović, inače urednik časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica, koji je Barišiću objavio plagijat. Zajedno s rektorom Damirom Borasom, Čović je vrlo angažiran u pokušaju rušenja Odbora za etiku koji je osudio Barišića, a za to ima i osobne razloge, jer su protiv njega tom odboru podnesene dvije prijave, prva zato što je navodno lažirao podatke prilikom svojeg izbora u zvanje redovitog profesora, a druga zbog navodnog pogodovanja prilikom istog napredovanja Mislava Kukoča. Čović je kao izaslanik Rektorskog zbora u prosincu čak došao na saborski Odbor za obrazovanje tražiti raspuštanje Odbora za etiku koji bi ga trebao procesuirati. Njegova dva časopisa dobila su od Ministarstva čak 283 tisuće kuna. Čović je s Barišićem jedan od suosnivača Hrvatskog bioetičkog društva, ali i Kluba hrvatskih humboldtovaca, u čijem je prvom upravnom odboru sjedio i Vlatko Previšić, nedavno smijenjeni dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta, dok je tajnik društva bio Igor Čatić, još jedan od današnjih gorljivih Barišićevih apologeta. Žustro ga brani i novi predsjednik Kluba Mile Ivanda, koji je nakon dobivanja potpore Ministarstva objavio pismo podrške Barišiću.

Najveći broj potpisnika podrške Barišiću povezan je s ministrom preko sudjelovanja u organizacijskim odborima skupova, uredništvima časopisa ili tijelima spomenutih udruga, poput Vladimira Jelkića, Hrvoja Jurića, Lina Veljaka, Ivane Zagorac, Mislava Ježića, Mire Matijević, Ivice Kelama, Mislava Kukoča, fra Luke Tomaševića ili Zdravka Radmana. Troje potpisnika, Erna Banić Pajnić, Bruno Ćurko i Mihaela Girardi Karšulin, dolaze iz uredništva časopisa Prilozi kojem je Barišić obnovio financiranje, a s Barišićem su povezani i preko suradnje u jednom projektu teškom 405 tisuća kuna. Posebno su mu podršku izrazili kolege iz Splita, gdje je najavio kupnju nove zgrade za Filozofski fakultet. Potpisali su se aktualni i bivši dekan Aleksandar Jakir i Marko Trogrlić, obje prodekanice, Vesna Kostović Vranješ i Marita Brčić Kuljiš, ali i splitski rektor Šimun Anđelinović i prorektor Boris Maleš. Pritom je prodekanica Brčić Kuljiš doktorirala kod Barišića, članica je uredništva obaju Čovićevih časopisa i tajnica skupa Mediteranski korijeni filozofije. Slično je i s većinom drugih imena s popisa od 105 potpisnika peticije, koje s ministrom povezuju ili karijerni ili direktni materijalni interesi, a među njima je, zanimljivo, i Vesna Barić Punda s Pravnog fakulteta u Splitu, inače jedna od članica stručne komisije koja je 1999. prihvatila famozni plagijat Ante Đapića kao magistarski rad.

1/3