U selu Oćestovu, na svega nekoliko kilometara od grada Knina, još uvijek živi sjećanje na episkopa dalmatinskog Stefana Kneževića, koji je Eparhijom dalmatinskom upravljao od 1853. do 1890. godine. Po mišljenju historiografa Stefan Knežević izdvajao se po mnogo čemu, a najvažnije odrednice njegove episkopske službe bile su: podizanje novih škola, opismenjavanje naroda i stipendiranje nadarenih učenika i studenata. Iako pravoslavni episkop, Stefan Knežević istovremeno je bio i austro-ugarski plemić.
- S jedne strane, on je bio episkop, vjerska ličnost sa određenim obavezama i pravima unutar onoga što mu kanoni i njegov položaj zadaju, a s druge strane morate znati da je bio član Carevinskog vijeća u Beču. Bio je neko do čije se riječi, položaja i djela držalo. Dapače, on je šezdesetih godina devetnaestog stoljeća dobio austrijsko plemstvo, što je isticao. Bio je austrijski đak. Tom državnom okviru duguje politički status, a vjerski status je gradio unutar Karlovačke mitropolije. Dakle, u toj dvojakosti protekla je njegova aktivnost. Naravno da je pritom morao podosta lavirati, voditi računa da se ne zamjeri bečkom dvoru i njihovim pretenzijama, a s druge strane njegova pravovjernost, vjerska i nacionalna, nikada nije dolazila u pitanje. To je čovjek koji je natkrilio drugu polovinu devetnaestog vijeka, pogotovo sa svojim karitativnim djelatnostima. Drugim riječima, sredstva je ulagao u obrazovanje mladih, u njihovo školovanje. Za njegove vladavine osnivaju se i učvršćuju crkveno-prosvjetne ustanove, Konzistorija i Bogoslovski zavod u Zadru, a to je, napominjem, prva visokoškolska ustanova Srba u Dalmaciji - naglašava dr. Branko Čolović, jedan od najboljih poznavalaca života i djela Stefana Kneževića.
Manastir Svete Nedjelje u selu Oćestovu podignut je upravo u spomen na Stefana Kneževića, kako njegov lik ne bi ostao zaboravljen u Sjevernoj Dalmaciji, a tek sada su se stekli uslovi da se u porti hrama ponovo vrati njegova bista. Krajem jula mjeseca, u manastiru će biti organizovan prvi naučni skup posvećen životu i djelu Stefana Kneževića.
- Nastojimo da sa naučne strane prikažemo i približimo današnjim generacijama sva ona dobra djela koja je iza sebe ostavio Stefan Knežević. To je naša dužnost prema jednom od najznačajnijih dalmatinskih Srba devetnaestog vijeka. Vraćanje spomen-biste samo je jedan od koraka kako bismo se odužili ovom pomalo zaboravljenom velikanu pravoslavne duhovnosti - ističe otac Heruvim, profesor Bogoslovije u Krki i iguman manastira Svete Nedjelje u Oćestovu, mjestu u kojem je Knežević rođen 1806. godine.
Vraćanje spomen-biste, koju je ratni vihor pomeo iz Oćestova, simbolički će značiti povratak Stefana Kneževića u njegovo rodno selo, među svoj narod, za kojeg je živio ovaj veliki Episkop dalmatinski. Na naučnom skupu, po prvi put, sabrat će se radovi crkvenih istoričara o životu ovog znamenitog Dalmatinca čija su životna ostvarenja ostavila neizbrisiv trag u historiji ovog naroda i kraja.
