Što za Kistanje znači priznanje za transparentnost od strane Instituta za javne financije?
Priznanje je potvrda da naša Općina koristi sredstva iz svog budžeta na krajnje ispravan način, u cilju stvaranja uslova za bolji život stanovnika svih 14 naselja. Saradnicima i meni je to poticaj za daljnji rad, a onima koji nam pokušavaju na mnoge načine podmetati klipove, jasna poruka – uzalud vam trud svirači. Podsjetiću: po popisu 2011. u općini je 3.481 stanovnika, od čega su dvije trećine domicilni Srbi i Hrvati, a ostalu trećinu čine naseljeni Hrvati sa Kosova. Korisnika socijalne pomoći je više od 450, a zaposlenih 150. Mlađi Srbi odlaze povremeno u zemlje EU, ali se često i brzo vraćaju, dok Janjevci ljeti rade duž Jadrana ili idu prema Zagrebu u potrazi za boljim životom, jer se nisu naviknuli na život u srcu Bukovice. Međunacionalni odnosi nisu više aktualno pitanje, ali ih ponekad zatruje politika ubačena sa strane – iz Zagreba ili Šibenika.
Što je u općini napravljeno po pitanju komunalne infrastrukture ?
Ona je u vrlo dobrom stanju, jer struju i vodu imaju sva naselja osim Parčića, koji su nekada administrativno pripadali Benkovcu, tako da je elektrifikacija više političko nego ekonomsko pitanje. Putevi su u dosta dobrom stanju; lani smo asfaltirali 4,5 kilometra i popravili preostale makadamske ceste kojih je sve manje.
Kako pokrenuti ekonomske prilike u općini?
Planovi Općine Kistanje usmjereni su na otvaranje novih radnih mjesta stvaranjem preduslova za razvoj turizma povezanog sa poljoprivredom, stočarstvom i malim poduzetništvom. Poduzetnički inkubator ‘Krka’ čiju izgradnju počinjemo u suradnji sa Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, poslužit će kao servis zemljoradničkim i stočarskim proizvođačima. Kao pravac razvoja bitno je brendiranje smilja s tri miliona posađenih sadnica i dvije destilerije. A upravo otvaranje Centra za posjetitelje u saradnji sa Nacionalnim Parkom ‘Krka’ izmijenit će današnji izgled središta Kistanja i omogućiti stanovništvu bolji kontakt s turistima; ono ima za cilj pokazati Kistanje i Bukovicu u svoj ljepoti i približiti turistima Manojlovački slap, najveći slap u kaskadama u Evropi, amfiteatar Burnum i Manastir Krka iz 14. vijeka. Obaveza Općine je da bude na raspolaganju građanima i da se stvore što bolji uvjeti za realizaciju projekata. Vjerovatno bi se tada produžio i intenzivniji društveni život koji se uz aktivnosti ‘Prosvjete’, manjinskog vijeća i klape ‘Zvono’ sada odvija maja do augusta.
Koliko sredstava iz fondova ministarstava dobivate i da li aplicirate za neke projekte iz fondova EU ?
Općinski proračun se ove godine puni bolje. Povećani su nam izvorni prihodi, iako još uvijek nedovoljno, ali uz transparentno trošenje državnih dotacija i efikasno povlačenje ‘evropskog novca’, perspektiva Kistanja po pitanju samoodrživosti sve je izvjesnija. Na čekanju u ministarstvima turizma i EU fondova su spomenuti Poduzetnički inkubator ‘težak’ pet miliona kuna i Centar za posjetitelje vrijednosti 12 miliona kuna. Osim toga, Općina je od 2012. do 2015. povukla iz EU fondova 1,3 miliona kuna kroz projekte Pomoć u kući starijima i nemoćnima i Igraonice za djecu, pa smo nakon Jelse na drugom mjestu po uspješnosti od 99 dalmatinskih općina. Zato je pogrešno mišljenje da treba ukidati male općine. Kistanje bi stagnirale kada bi opet bile u sastavu Grada Knina, o čemu najbolje svjedoče okolna sela u kninskoj općini koja su u odnosu na grad ili susjedne samostalne općine, u puno lošijem infrastrukturnom stanju. Potrebna je što jača decentralizacija, a nikako gašenje života na ovom prostoru, što bi bio krajnji rezultat eventualnog pripajanja Kninu.
Uskoro će izbori.
Uvjereni smo da će SDSS opet imati svoj klub u Saboru, u čemu će Kistanje pomoći svom snagom jer imamo stabilno biračko tijelo, odnosno narod sa kojim svakodnevno dijelimo i loše i dobro. Upravo to garantira uspjeh na izborima u septembru, ali i na lokalnim izborima u maju 2017., bez obzira što se nastavljaju brojni udari sa svih strana na SDSS, srpske institucije i srpsku zajednicu širom Hrvatske.
