Prema prijedlogu Državnog proračuna za 2015. godinu, brojne općine, pa tako i one na područjima posebne državne skrbi, na osnovu dotacija, odnosno pomoći na osnovi indeksa (ne)razvijenosti, dobile bi drastično manje sredstava u odnosu na prošlu i ovu godinu.
- Prihod od poreza na dobit koji se ostvari na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu Zakona o regionalnom razvoju, a prihod je države, isplaćuje se tim jedinicama kao pomoć iz državnog proračuna u visini prihoda od poreza na dobit ostvarenog na njihovom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna, osim jedinicama lokalne samouprave koje prvi puta stječu status potpomognutog područja, ističu u Vladi RH uobičajeno zanimljivim birokratskim rječnikom.
Općinama čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75,00 posto prosjeka Hrvatske, isplaćivala bi se pomoć u visini izvršenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima na njihovom području – također u godini koja prethodi godini izrade proračuna.
Prevedeno u surovi jezik brojki, prema prijedlogu proračuna, odnosno stavci ‘Pomoć lokalnoj i regionalnoj samoupravi’, Donji Lapac bi na ovaj način, umjesto prošlogodišnjih 896.482 ili ovogodišnjih 931.166 kuna, u 2015. dobio 568.218 kuna, što je za 362.948 kuna manje.
Dvor bi po tom prijedlogu proračuna dobio 1.301.276 kuna ili za 116.493 manje nego ove godine, općina Gvozd 714.966 kuna ili 181.761 kunu manje nego sada. Krnjak bi trebao dobiti 286.006 kuna ili čak 683.125 kuna manje, što je manje od trećine sadašnjih sredstava.
U sličnoj situaciji su Vrhovine kojima je ‘skinuto’ čak 80 posto sredstava, pa bi po tom prijedlogu s 1.024.960 spale na 213.946 kuna dotacija. Kistanje bi sa sadašnjih 3.119.140 spalo na simboličnih 219.024 kuna, ali šampion je općina Ervenik koja bi po tom prijedlogu umjesto sadašnjih 2.542.270dobila tek 96.475 kuna.
Za spomenute iznose općine nisu dobile obrazloženja, kao niti razloge drastičnog smanjenja sredstava u odnosu na prethodnu godinu. Na osnovu pitanja i traženja objašnjenja iz općina, Klub zastupnika SDSS-a traži od Ministarstava financija i regionalnog razvoja i fondova EU da im razjasne kriterije na osnovu kojih se izračunava indeks razvijenosti i formulu na temelju koje se iz proračuna određuje iznos pomoći općinama.
– Tražili smo također objašnjenje navedene stavke u proračunu i budući model na koji će se općine financirati te na koje načine će primati pomoć općine koje su ispod prosjeka razvijenosti, ističu u Klubu. I u spomenutim općinama nadaju se da se priča neće završiti na spomenutim iznosima. ‘Ako se ovakvo stanje održi, dotacije bi nam bile pet puta manje’, kaže za 'Novosti' načelnik Vrhovina Milorad Delić.
- S druge strane, zakon o regionalnom razvoju koji bi trebao stupiti na snagu 1. januara 2015. trebao bi nam omogućiti učešće u raspodjeli sredstava iz javnih poduzeća koja gospodare na zaštićenom području općina na kojima se nalaze. U našem slučaju radilo bi se o dijelu neto prihoda od ulaznica. Brine me što vlada u završnim odredbama zakona daje 90 dana da donese odluku o raspodjeli tih sredstava. To je predug rok jer kako ćemo u januaru, februaru i martu plaćati račune i uopće poslovati, kaže Delić, dodajući da su zakoni neusklađeni i da bi se dugo čekala njihova primjena. ‘Dok je dočekamo, dotle možemo i pomrijeti’, kaže Delić. Načelnik općine Krnjak Dejan Mihajlović kaže da će se prijedlog morati promijeniti.
- Ovakav prijedlog nije održiv, jer ako se ne osiguraju sredstva, to bi definitivno značilo gašenje malih općina. Sredstva iz proračuna su predviđena za pomoć malim i nerazvijenim općinama da bi uhvatile korak s drugima i da bi nešto mogle odraditi. Pogotovo bi bilo šteta da se općine ugase kad su na pomolu strukturni fondovi EU. Ako bi se sada išlo prema gašenju općina, to bi znatno smanjilo povlačenje sredstava iz EU fondova, kaže Mihajlović. Na pitanje da li Krnjak ima potencijale za povlačenje sredstva iz projekata, Mihajlović odgovara: ‘Apsolutno. Pripremamo dokumentaciju vezanu za infrastrukturu; tu spadaju nerazvrstane ceste, vodoopskrba i vatrogastvo. Dio je gotov, tako da smo u velikoj mjeri spremni da povlačenje određenih sredstava. Zato smatram da vlada neće povlačiti poteze kojima bi izazvala direktno gašenje općina koje imaju spremne projekte za koje treba da apliciraju i povuku sredstva, rekao je načelnik Krnjaka.
Općinama prijeti još jedna opasnost: ona od izmjena Zakona o porezu na dohodak, kojima bi trebale biti povećane plaće od 1. januara. Na područjima posebne državne skrbi prihod od poreza na dohodak dijeli se u omjeru 90 posto u korist grada ili općine i 10 posto državi. Zbog tog bi rješenja kojim se povećava osnovni osobni odbitak i mijenjaju se porezni razredi, stizao manji prihod za općine koje po podacima iz 2013. čine najveći dio od 220 jedinica lokalne samouprave. Te općine su na rubu samoodržanja od ukupno 490 jedinica koliko ih je u zemlji, a prvih deset su općine na PPDS-u, uglavnom gdje se nalazi većinsko srpsko stanovništvo.
- U općini Erdut radnici su uglavnom na minimalcu, pa im povećanje osobnog odbitka od sto kuna neće povećati potrošačku snagu. Ali općina Erdut će na taj način izgubiti negdje oko milijun kuna u svom proračunu. Općina Vrhovine ima samo pet ljudi koji ulaze u prvu kategoriju za povećanje osobnog dohotka, ali ovim modelom ostaje bez 280.000 kuna prihoda na ime poreza. Općina Dvor ima 15 posto manje poreza na dohodak i ovim modelom ostaje bez 350.000 kuna u svom proračunu, dok izuzetno siromašna općina Ervenik, ovime ostaje bez 95.000 kuna, ističe Mile Horvat, šef Kluba zastupnika SDSS-a, dodajući da će zbog tih izmjena bar stotinjak općina u zemlji biti na rubu egzistencije.
