Devetnaestog jula, u šumi Abez pored Vrginmosta, delegacije antifašista Banije i Korduna, Karlovačke županije i srpskih organizacija obilježile su 82. godišnjicu savjetovanja Komunističke partije Jugoslavije od 19. jula 1941. godine kada je donijeta odluka o dizanju ustanka protiv fašista i domaćih izdajnika na Baniji i Kordunu.
Na ovaj događaj, kojem je uz načelnika Općine Gvozd Milana Vrgu (SDSS) prisustvovao i karlovački srpski dožupan Dejan Mihajlović, podsjetio je predsjednik Zajednice udruženja antifašista i boraca Karlovačke županije Rade Kosanović, rekavši da su visoki partijski funkcioneri KPJ i KPH Josip Kraš i Rade Končar, članovima partijskih i SKOJ-evih organizacija Banije i Korduna prenijeli odluku centralnih komiteta KPH i KPJ o neophodnosti dizanja ustanka.
- Na savjetovanju su bili Žarko Ćuić, Stanko Ćanica Opačić, Rade Bulat, Mile Manojlović Gedža, Stanko Maslek, Branko Nikoliš, Milutin Baltić, Ranko Mitić te drugi komunisti i skojevci Banije i Korduna. Ono šta je dogovoreno odmah se počelo i izvršavati. Već sljedeću noć minirana je pruga Karlovac-Rijeka u Mrzlom Polju u Karlovcu. Istovremeno su Nikola Vidović i Mile Kličković izveli akciju na sjevernom dijelu Korduna kao i Vasilj Gaćeša na Baniji. Tako se ustanak širio i buktao na Baniji i Kordunu sve do oslobođenja 1945. godine - naveo je Kosanović.
Sve što je traženo od stanovnika Banije i Korduna je urađeno, dodao je Kosanović. U ratu je stradala trećina stanovnika, a šta su dobili ovi ratom uništeni krajevi, upitao se te rekao da su nakon oslobođenja kao i danas to ostali nerazvijeni krajevi, otkud se narod iseljavao, doživjevši i devedesetih sličnu sudbinu.
Osvrnuo se na sadašnji položaj antifašista i sveprisutnu reviziju povijesti. Tako antifašisti za svoj rad od tijela lokalnih vlasti ne dobivaju sredstva za rad već se sve svodi na voluntarizam, neprijatelji se pretvaraju u domoljube i patriote, a partizani u zločince i to tako ide u nedogled, zaključio je Kosanović.
