Novosti

Kronika

Hramovi i spomenici kulture

Da bi bili spašeni od propadanja, vjerski objekti na daruvarskom području obnavljaju se kroz različite modele financiranja

2j6xz7m1b05zoa2o7mr71sd72v2

Manastir Svete Ane u Donjoj Vrijeskoj

Okrnjeni zubom vremena, a ponegdje i oštećeni rukom devastatora, crkve i manastiri kao istinski čuvari pravoslavlja, uslijed nedostatka novčanih sredstava – propadaju. Lokalne institucije i stanovništvo pokušavaju rješavati ovaj problem apliciranjem projekata obnove na razne natječaje te doniranim sredstvima. Manastir Svete Ane u Donjoj Vrijeskoj, crkva Svetog Nikolaja u Koreničanima i crkveni hram u selu Bijela, dokaz su da je tome tako.

Osim građevinskih radova, obnova obuhvaća arheološka iskapanja što zahtijeva duži vremenski period. Ipak, krajnjim rezultatom trebali bi biti zadovoljni mještani, ali i povjesničari i restauratori. Ispostavilo se da spomenuti objekti skrivaju dosad nepoznate i neotkrivene povijesne činjenice.

Jedan od takvih objekata je i Manastir Svete Ane jer se ispostavilo da je njegova okolina zapravo veliki arheološki lokalitet. Ovaj zaštićeni spomenik kulture nalazi se u vlasništvu Srpske pravoslave crkve, a obnova je započela apliciranjem projekta na natječaj Ministarstva kulture, pojašnjava paroh daruvarski, protojerej stavrofor Luka Bosanac.

- O Manastiru se brine Eparhija i to u dogovoru s Ministarstvom kulture koje doznačuje namjenska sredstva. U dogovoru smo s djelatnicima Gradskog muzeja u Bjelovaru u vezi najpogodnijeg načina obnove, očuvanja i sprečavanja propadanja ove svetinje i historijskog spomenika koji je izgrađen u gotičkom stilu na početku 15. stoljeća, kaže paroh Bosanac.

Izvođenjem drenaže oko manastira, što je bio preduvjet za sanaciju i restauraciju unutarnjeg i vanjskog dijela građevine, arheolozi su potvrdili dugogodišnje slutnje. Na sjevernoj strani manastira pronađeni su dodatni arhitektonski dijelovi što potvrđuje da je uz manastir postojalo još jedno zdanje. Pronađeni su i dijelovi srednjovjekovnog groblja koje je prema nalazima i iskustvima starije od arhitekture crkve. Predstoji analiza pronađenih dijelova kako bi se utvrdilo iz kojeg su točno vremena.

Još jedna crkva obnavlja se na području općine Đulovac, ali prvenstveno lokalnim sredstvima. Radi se o maloj crkvi Svetog Nikolaja koja se nalazi van sela Koreničani. Općina Đulovac i njezin VSNM pomogli su da se crkva stavi pod krov. Ministarstvo kulture je i ovu građevinu iz 18. stoljeća prepoznalo kao spomenik kulture. Iako je arhitektonski vrlo zanimljiva, jednako interesantne su i povijesne činjenice koje se vežu uz nju, a koje zna paroh Bosanac.

- Crkva se ne nalazi u samom selu nego van njega, a zanimljiva je zbog toga što govori o vremenu življenja stanovnika. Marija Terezija donijela je zakon za gradnju i obnovu cesta uz uvjet da se seljani nasele uz cestu. Seljani su se spustili uz prometnicu i tako je crkva ostala izvan sela – opisuje paroh Bosanac.

I crkveni hram u Bijeloj, u općini Sirač, čeka na obnovu krovišta. Tim povodom pokrenuta je akcija za prikupljanje sredstava namijenjenih obnovi. U dogovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom izvedeni su šumski radovi nedaleko sela Pakrani u šumskoj jedinici koja je u vlasništvu SPC-a. Izrađeno je oko 60 metara drva, a kupci su već pronađeni. Radne akcije najavljene su i za ubuduće.

Mnogo objekata na području Bjelovarsko – bilogorske županije još čeka na obnovu ili dovršenje obnove. Stoga ne čude sve glasnije inicijative da se spomenici kulture i ostala vjerska mjesta povežu hodočasničkim putevima, putevima kulture i istraživanja povijesti.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više