>

novosti logo

Društvo Društvo

HRT-ovci za oltarom

Urednici i novinari javne TV ispovijedali vjeru u Nacionalnom svetištu svetog Josipa: Iako im to prema etičkom kodeksu javne televizije nije dozvoljeno, neki HRT-ovi novinari i urednici javno su se pohvalili svojom vjerskom pripadnošću i sklonošću

Pored obilja neprofesionalizma kadrova na isturenim uredničko-voditeljskim pozicijama, minulu je godinu na HRT-u obilježila hiperproizvodnja religijskog, rimokatoličkog sadržaja. Zahvaljujući HDZ-u Tomislava Karamarka i metkovskom Mostu, urednici koji su mahom članovi paranovinarskog udruženja Hrvatski novinari i publicisti (HNIP), na gotovo svim programima javne radiotelevizije povećali su broj emitiranih sati evanđelja, ali i povijesnog revizionizma te svekolikog kleronacionalističkog sadržaja. Kako smo otkrili u prošlom broju ‘Novosti’, 2016. godine emitirano je oko 2000 epizoda različitih vjerskih emisija, izuzmemo li njihova repriziranja. No manje je poznato da su neki HRT-ovi novinari i urednici prošle godine iznijeli svoje osobne vjerske stavove, svjedočeći vjeru u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu, gdje su gostovali u svojevrsnom ciklusu celebrity-ispovijedi.

Tako je urednik ‘TV kalendara’ Vladimir Brnardić lanjskog ožujka u karlovačkoj crkvi kazao da je kao pripadnik neokatekumenske zajednice često bio proganjan i pod prijetnjama otkazom zbog vjere. Nešto prije toga Jozo Barišić, tadašnji novinar i urednik u Informativnom programu, na Trećoj srijedi velike pobožnosti otkrio je da su mu se u životu dešavala svakakva čuda pod patronatom Isusa, dok je Tanja Baran, novinarka i kasnija glavna urednica Radio Sljemena, predstavljala projekt koji je suuređivala za Hrvatsku konferenciju viših redovničkih poglavara. Nastupila je i Ksenija Abramović, direktorica Laudato TV-a, konkurentske katoličke stanice, ali to je već njezina stvar, za razliku od zaposlenika javne televizije.

Svima je bilo zajedničko da su u ovom ciklusu svjedočanstava za crkvenom govornicom dijelili vlastita iskustva u vjeri, ali neki su to povezali i s pozicijama na HRT-u, premda etički kodeks javne televizije naznačuje da ‘u svom radu, javnim istupima i istupima na društvenim mrežama novinari i kreativno osoblje ne smiju isticati političku, svjetonazorsku, gospodarsku, vjersku ni bilo koju drugu pripadnost ili sklonost, koja bi objektivno mogla stvoriti dojam o njihovoj nesamostalnosti ili neobjektivnosti’.

Upravo je inverzija citiranih odredbi postala svojevrsni uređivački standard ovih i dijela drugih zaposlenika HRT-a. Tanja Baran je primjerice po dolasku na uredničku poziciju utrostručila vjerski program na Radio Sljemenu, pružajući svakodnevnu priliku nekolicini svećenika da sotoniziraju civilno društvo i da se rogobori protiv masturbacije. Mnogi sudionici raznih programa sudjelovali su u apologiji genocidne naravi ustaškog režima. Brnardić je nedavno amenovao skandalozni prilog ‘TV kalendara’ o ‘predimenzioniranom’ ubojstvu obitelji Zec, dok je u prošlosti prozivan zbog priloga blagonaklonih prema ustaškim ratnim zločincima.

Poslali smo stoga zahtjev za mišljenje nadležnoj pravnoj službi Hrvatske radiotelevizije, vezano uz (crkvene) propovijedi isturenih uredničkih kadrova, ali do zaključenja ovog broja odgovor nismo dobili.

No etički je kodeks zato umalo koštao teških posljedica nekolicinu novinarki nenaklonjenih donedavnom v.d. ravnatelju Siniši Kovačiću. Neuspješno su tako pokušali sankcionirati Mirnu Zidarić, predsjednicu Etičkog povjerenstva HRT-a, pod obrazloženjem da je tijekom bolovanja viđena na modnoj reviji. Sličan grijeh su, mimo bolovanja, počinile i Nevena Rendeli i Danijela Trbović, dok je Sanja Mikleušević prijavljena zbog supotpisivanja HND-ova srpanjskog priopćenja u kojem su iznesene kritike na neprofesionalno ponašanje vodstva HRT-a. Zbog nedavnog prisustvovanja osnivačkoj skupštini Nove ljevice Danijeli Trbović upućena je i usmena opomena.

1/1