>

novosti logo

Društvo Društvo

Hrvatsko gospodarsko čudovište

Premijer Plenković se hvali brojem nezaposlenih koji se približava onome iz doba SR Hrvatske: Što se to događa da je ova država deseti mjesec zaredom predvodnik Europske unije s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini?

Kako je krenulo, Hrvatska će uskoro doseći rekordno nisku razinu registrirane nezaposlenosti iz 1953. godine, kada je bez posla u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj bilo tek 18.660 osoba. Mislite da pretjerujemo? Brojke govore same po sebi: 2013. bilo je 345.112 nezaposlenih, a četiri godine poslije, u lipnju 2017., na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno je 169.188 osoba. Dakle ne samo da je njihov broj drastično pao, nego je prepolovljen, čime se prvi pohvalio HDZ-ov ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, a samohvali nije odolio ni premijer Andrej Plenković, kazavši da se Hrvatska prvi put nakon 1990. spustila ispod razine od 200.000 ljudi bez posla.

Tko je zaslužan za neočekivani uspjeh? Koje investicije su preplavile Hrvatsku, pa da je potučen čak i rekord iz predkrizne 2008. godine, kada je bilo čak 80.000 nezaposlenih više nego što ih je sada? Što se to događa da je ova država deseti mjesec zaredom predvodnik Europske unije s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, ispred razvikane Irske koja se nalazi na trećem mjestu? Tko je to otvorio silne tvornice i pogone u Slavonsko-brodskoj županiji u kojoj je u svibnju bilo 27 posto manje nezaposlenih nego godinu ranije, a u posljednje četiri godine nevjerojatnih 64 posto? Otkud to hrvatsko gospodarsko čudo?

Ne treba imati peticu iz statistike da bi se odgovorilo na ova pitanja. Nažalost, nema tu nikakvog čuda, ni investicija, ni tvornica, ni posla. Imamo tek suhe brojke na papiru, a papir – znamo to – trpi svašta, pa i ovakvu evidenciju koja nema veze sa surovom stvarnošću u kojoj živimo. Jer bilo bi za očekivati da ako na lijevoj strani brojke tako drastično padaju, da na desnoj strani rastu. Međutim, ništa od toga. Nezaposleni padaju, ali zaposleni ne rastu, tako da je Hrvatska po stopi nezaposlenosti – udjelu zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu –uz Grčku na samom začelju među državama EU-a.

Broj prijavljenih na burzi pada iz nekoliko razloga. Jedan od njih je iseljavanje. Samo se prošle godine u Njemačku, potvrdio je ovih dana svoje neslužbene projekcije njemački savezni ured za statistiku, iz Hrvatske doselilo 56 tisuća ljudi. Od 2012. godine brojka državljana Hrvatske u toj zemlji povećala se sa 225 tisuća na 332 tisuće ljudi. Dakle samo da njih dodate na HZZ, već bismo bili na 269 tisuća nezaposlenih. Njima valja pribrojiti i još stotinjak tisuća, mahom mladih radno najproduktivnijih ljudi, koji su otišli tražiti kruh u Irsku, Italiju, Austriju…

Na smanjenje brojke utječu i negativne demografske stope, s obzirom na starenje stanovništva, kao i povećano sezonsko zapošljavanje u turizmu. Osim toga, nakon što je uvedeno plaćanje doprinosa na honorare, Zavod za zapošljavanje provodi vrlo restriktivnu politiku, pa se s burze skida svatko tko u mjesec dana zaradi jedva dvije tisuće kuna ili se ne javlja redovno ili ne traži aktivno posao, a s obzirom na to da očekivanja od HZZ-a – posebno onih dugotrajno nezaposlenih – nisu baš visoka, sve manje ljudi vidi razlog da budu tamo. Zbog svega toga Hrvatska je postala jedina država Europske unije u kojoj je na burzi prijavljeno manje ljudi u odnosu na stvarni broj nezaposlenih. U ostalima je situacija obrnuta.

Rezultat ove igre brojki je još jedan hrvatski apsurd. U zemlji je sve manje nezaposlenih, a po životnom standardu smo pali na samo dno na ljestvici EU-a. Nakon što je Rumunjska imala strelovit rast, još je jedino Bugarska ispod Hrvatske.

1/1