Novosti

Kronika

Ignorancija i diskreditacija

Seminar ‘Manjine i mediji’ u Dalju, u organizaciji udruženja ‘Mala filozofija’ iz Zadra: Srbe u Hrvatskoj najčešće prikazuju kao objekat, ne pita ih se za mišljenje već su predmet komentara kolumnista

Percepcija srpske nacionalne manjine u hrvatskim medijima bila je tema seminara pod nazivom ‘Manjine i mediji’ koji je u Dalju organizovalo udruženje ‘Mala filozofija’ iz Zadra, u okviru projekta SISUMMA - Evropske socijalne inicijative za podršku manjinama kroz medijski aktivizam.

- Cilj seminara je osveštavanje javnosti o problemima manjina, podsticanje na akcije kako bi se u medijima sprečio govor mržnje i kako bi se mediji što aktivnije zauzeli za promociju manjinskih prava - kaže dr. Bruno Ćurko, predsednik udruženja.

Domaćin skupa i član ‘Male filozofije’, Zoran Kojčić iz Dalja, na seminar je pozvao predstavnike lokalne samouprave, većnike u županijskim skupštinama i predstavnike srpskih manjinskih veća u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-sremskoj županiji, kako bi se upoznali s istraživanjem na temu odnosa medija prema manjinama, ali i da bi podelili svoja iskustva u odnosu s medijima.

Tamara Opačić iz Srpskog narodnog veća predstavila je učesnicima skupa istraživanje koje je na tu temu provela zajedno s Ninom Čolović iz Arhiva Srba u Hrvatskoj.

- Mediji itekako utiču na oblikovanje javnog mišljenja kod većine građana. S jedne strane mogu poticati integraciju manjina u većinsko društvo, a s druge stane mogu jačati stereotipe i predrasude preko negativnog prikazivanja manjina i njihovih predstavnika - kazala je Tamara Opačić posebno se osvrnuvši na tzv. srednjostrujaške medije.

- Ti mediji ili javni servis, srpsku nacionalnu manjinu prezentuju na dva načina - ili je ignorišu ili je diskredituju. Srbe u Hrvatskoj najčešće prikazuju kao objekat, ne pita ih se za mišljenje već su predmet komentara kolumnista. Nažalost, u poslednje tri godine sve češće se pojavljuju stereotipi i govor mržnje, pa smo tako nedavno mogli pročitati čak relativno korektno napisan tekst o zapošljavanju Srba u državnim službama, no koji je bio opremljen senzacionalističkim naslovom kojim se srpska zajednica dovodi u kontekst punjenja jama - navela je Tamara Opačić.

Velik broj slučajeva govora mržnje zabeležen je na lokalnim televizijama poput Osječke i Vinkovačke televizije.

- To je jako tužno ako znamo da se one finansiraju većinom iz Fonda za pluralizam Veća za elektroničke medije koji propisuje da bi mediji trebali poticati bolju sliku o manjinama. No, vidimo da se to nažalost ne događa i žalosti činjenica da se ti mediji nikako ne sankcionišu već nastavljaju svoju praksu - upozorila je Tamara Opačić.

Kada je reč o zakonskom okviru, govor mržnje se, kaže, dosta proizvoljno tumači budući da dolazi u koliziju sa slobodom govora te pravosuđe to često koristi i ne preduzima ništa.

- Pod govorom mržnje se podrazumeva širenje netolerancije prema nekome zbog njegove etničke, verske ili seksualne pripadnosti dok zbog političke to nije slučaj i to ljudi često mešaju. Češće se prijavljuju slučajevi političara koji jedan drugog vređaju, no to se ne može podvesti pod ovaj zakon - pojasnila je i podsetila da se govor mržnje može prijaviti Veću za elektroničke medije na www.e-mediji.hr, GONG-u na www.dostajemrznje.org ili Srpskom narodnom veću.

Podaci iz ranijih istraživanja SNV-a govore i o porastu jezičnog i fizičkog nasilja nad Srbima. Tako je tokom 2014. godine zabeleženo 82 slučaja, a prošle godine čak njih 189. Govor mržnje koji je u 2014. godini bio prisutan u osam medija, 2015. godine se proširio na 21 medij, a dosadašnji podaci govore da će u ovoj godini ta brojka biti veća.

Učesnici skupa su istakli da se u odnosu medija prema srpskoj manjini od 1997. do danas gotovo ništa nije promenilo.

- U medije dospevamo samo ako su u pitanju neke incidentne situacije dok su afirmativni tekstovi vrlo retki i kratki. Mi se možemo prezentovati samo onda kad platimo iako se imamo čime pohvaliti - rekao je načelnik opštine Erdut Jugoslav Vesić.

Direktor Kulturnog i naučnog centra ‘Milutin Milanković’ u Dalju Đorđe Nešić istakao je da je današnje društvo zatrovano mržnjom.

- Naravno da smo mi kao manjina osetljivi na svoju poziciju, ali mislim da je problem medija u Hrvatskoj i širi od manjinskog problema. Društvo neće ići napred ukoliko se neprestano bude vraćalo na 1991. godinu, ukoliko bude nastojalo da kreira svoje medije, a tu pre svega mislim na javni servis, emisijama koje stalno vraćaju i potiču tu istu priču - zaključio je Nešić.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više