Kakvi su međunacionalni odnosi u Županiji?
Oni su posljednjeg desetljeća u uzlaznoj putanji. Godinama nije bilo incidenata, čemu pridonosi i mogućnost dogovora vlasti i predstavnika Srba, posebice u pet općina u kojima direktno participiramo u općinskim vijećima. Pogledaju li se prošlost i količina stradanja na obje strane, moglo se očekivati da će stanje biti daleko gore nego što jest, no nekoliko mudrih i pametnih ljudi uspjelo je to nadići. Jedan od njih je i tajnik županije Ivo Horvat, koji je zasluženo dobio i priznanje SNV-a. Pozitivnog je tragao ostavio i prijašnji župan a današnji ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji je podigao standarde međunacionalnih odnosa, pa su uz ostalo predviđena i značajna sredstva za rad SPC-a, manjinskih vijeća i ostalih institucija.
Kako stojite s komunalnom infrastrukturom?
Mi smo možda jedina županija koja je u potpunosti riješila opskrbu strujom, a valja imati na umu da je čak dvadesetak posto županijske elektro-mreže bilo uništeno. Vodoopskrbom je pokriveno 90 posto domaćinstava, a da Milanovićeva Vlada nije bila donijela uredbu po kojoj Hrvatske vode ne snose trošak dovođenje vode u naselja s manje od 50 stanovnika, lani bi bio pokriven i ostatak; ovako, u desetak naselja vodu još dopremaju vatrogasci. Puno je učinjeno i na uređenju putova, pa tako danas nema asfalta samo do sedam naselja. Najveći su problemi s telekomunikacijama. Općina Voćin, primjerice, slabo je naseljena, na četvorni kilometar dolazi svega pet stanovnika, pa je operaterima neisplativo pokrivati to područje. No kako je ondje i Park prirode Papuk, očekuje se veći priljev turista radi kojih se uređuju i biciklističke staze, pa će se valjda postaviti i novi odašiljači za mobilnu telefoniju te internet, posebice stoga što većina naselja nema žičnu infrastrukturu za fiksnu telefoniju. I javni prijevoz je neisplativ u naseljima s dvadesetak stanovnika, pa ga subvencionira voćinska općina - tako primjerice karta od Voćina do Slatine, udaljene kojih 25 kilometara, košta simboličnih desetak kuna.
Odražava li se iseljavanje na cijene nekretnina u županijskim selima i gradovima?
Srbi se odavde iseljavaju od rata, a u posljednje vrijeme i ljudi iz BiH i s Kosova koji su doseljeni u njihove kuće, a nisu se uspjeli ukorijeniti. Iz tih su razloga i nekretnine sve jeftinije: tako kvadrat kuće u Slatini ili Orahovici stoji stotinjak eura, a seoske je kuće nemoguće prodati. S druge strane, raste cijena zemlje, pa je tako hektar zemljišta s 500 skočio na 2.000 do 2.200 eura, što je i dalje manje nego u drugim krajevima Hrvatske. Zemlju uglavnom kupuju velike korporacije, uglavnom za stočarsku ili ekološku proizvodnju. Tako PP Orahovica u sastavu M San grupe ima oko deset hiljada hektara u zakupu ili vlasništvu: koliko je to loše radi preiskorištenosti zemljišta, toliko je dobro za zapošljavanje, pa je sada malo nezaposlenih među onima koji žele raditi.
Može li se živjeti od OPG-ova?
Na županijskom je području registrirano nekoliko hiljada OPG-ova, ali svega tisućinjak njih može solidno živjeti od svog rada. Primjerice, oni koji uzgajaju duhan mogu na 50 jutara zemlje ostvariti i milijun kuna prometa godišnje. EU potiče ekološku proizvodnju, ali nje i dalje nema u dovoljnoj mjeri, unatoč tome što takvi proizvodi postižu znatno više cijene. Ni tržište u tom smislu nije uređeno, premda su pomaci vidljivi. Proizvodnja povrća, po čemu je ovaj kraj nekoć bio poznat, nekonkurentna je uslijed niskih cijena na globalnom tržištu, ali i čestih suša zbog kojih se njive moraju dodatno navodnjavati. Brdski dio Županije više ne prednjači kao nekad ni u stočarstvu i mljekarstvu, pogotovu pošto je ukinuta otkupna stanica kojoj je 19 proizvođača s približno 150 grla stoke prodavalo u prosjeku hiljadu litara kravljeg mlijeka dnevno. Na voćinskom je području 1991. bilo 5.000 goveda, a danas ih nema ni stotinu. Ne samo da su mnogi rasprodali krave nego su zatražili socijalnu pomoć, no ja se i dalje bavim tom djelatnošću, u nadi da će se otkup mlijeka ponovno pokrenuti. Neki su OPG-ovi ipak uspjeli povući sredstva EU-fondova namijenjenih ruralnom razvoju, odnosno mladim i malim poljoprivrednicima, a ovih dana očekujemo i rezultate novog natječaja.
