Nakon što su predstavnici Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN) prošloga tjedna zatražili od Vlade da hitno poduzme mjere da se deblokira račun Imunološkog zavoda, kojemu je zbog potraživanja od 13 milijuna kuna prijetio stečaj, izgledno je da će se takav, najcrnji scenarij ipak izbjeći. U tom slučaju trebao bi biti otkazan već najavljeni prosvjed radnika Imunološkog zavoda.
Kako je za "Novosti" kazao Željko Klaus, v.d. predsjednik EKN-a, pregovori između predstavnika Ministarstva zdravlja i Ministarstva gospodarstva s vjerovnicima, mahom državnim tvrtkama i bankama te jedinicama lokalne samouprave – HEP-om, HPB-om, Gradom Zagrebom i drugima – uspješno se privode kraju i sve bi trebalo završiti dogovorom o modelu i načinu otplate duga. Tako bi nakon deblokade računa i višegodišnje agonije moglo započeti konačno preoblikovanje koje bi osiguralo uvjete proizvodnje u novoj tvrtki – Imunološkom zavodu, ustanovi za obavljanje djelatnosti zdravstva.
- Vrlo je izvjesno da do stečaja neće doći, jer on nikome ne odgovara. Time bi se konačno otvorio put za provedbu Ugovora o prijenosu djelatnosti, sklopljenog prošle godine između bivšeg trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. i nove javne ustanove Imunološki zavod. Radnici su prešli u novu ustanovu i dobivaju plaće, ali problem je u tome što imovina i sredstva za rad još uvijek nisu prebačeni u Zavod, što uz intervenciju države uskoro i očekujemo. Dakle treba doći do spajanja ljudi i imovine, odnosno konačnim preoblikovanjem imovina Imunološkog zavoda d.d. treba doći u ruke države, kako bi je uz sredstva za rad dala na korištenje radnicima Imunološkog zavoda - kazao je Klaus.
Iako je u državnom proračunu za ovu godinu Vlada osigurala 32,5 milijuna kuna za nastavak proizvodnje Imunološkog zavoda, sindikalna povjerenica te ustanove Lidija Jagarinec još nije sigurna za što je taj novac konkretno namijenjen, samo za troškove hladnog pogona ili i za plaće za 176 radnika.
- Radnici rade i zasad primaju plaću, ali proizvodnje i dalje nema, što znači da još uvijek ne punimo državni proračun. Radnici uglavnom rade na održavanju rashladnih komora, sterilnih prostora, hranjenju životinja i održavanju okoliša, tako da država mora čim prije osigurati uvjete za početak prave proizvodnje. U protivnom, opet će imati samo trošak, ne i dobit - upozorava sindikalistica.
Uskoro će se navršiti tri godine otkako je Imunološki zavod dobio zabranu proizvodnje krvnih derivata i bakterijskih cjepiva i otkada bezuspješno od Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) pokušava ishoditi dozvolu za nastavak proizvodnje.
- Uvjeti za nastavak proizvodnje jasno su propisani. Država ih svojim potezima treba omogućiti - zaključuje sindikalistica Jagarinec.
Posljednjim očevidom koji je HALMED u Imunološkom zavodu proveo u razdoblju od 18. do 21. siječnja 2016. utvrđeno je da Imunološki zavod ispunjava uvjete dobre proizvođačke prakse za pojedine dijelove proizvodnje virusnih cjepiva, odnosno za vanjsko pakiranje, provjeru kakvoće, puštanje serije lijeka u promet te skladištenje i isporuku lijekova. No sve je to minimalan i nedovoljan opseg poslova u odnosu na one kakvima se inače bavila ova tvrtka, koja bi trebala biti od strateškog državnog interesa. Čini se da taj interes ne primjećuje ili ne želi vidjeti premijer Tihomir Orešković, iako i sam dolazi iz sektora farmaceutike. Njegov najveći doseg za sada je reformski akt ukidanja upotrebe pečata.
