Tri aprilska dana, od 22. do 24., prošla su u znaku četiriju komemoracija žrtvama Jasenovca, od čega tri na hrvatskoj strani Save, čime je nastavljen lanjski raskol između vlasti s jedne i naroda žrtava i antifašista s druge strane u vezi tog logora, ali i ustaškog režima generalno. Razlozi prošlogodišnjeg bojkota službene komemoracije – nadiruća fašizacija društva i historijski revizionizam, kojim se uz ostalo negiraju i užasi jasenovačkoga logorskoga kompleksa – ove su godine potkrijepljeni pločom koja je ondje postavljena u čast pripadnicima HOS-a poginulima devedesetih, a na kojoj je uklesan i ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’, na što vlast još nije adekvatno reagirala.
Kao da nije dovoljno morbidno što je sramotna ploča postavljena na zgradu dječjeg vrtića, nego je i vrtićki objekt podignut na mjestu nekadašnje komande ustaškog logora: prije rata ondje je bila upravna zgrada u vlasništvu industrijalca Lazara Bačića, koji je postao jednom od više od 83 tisuće poimenično navedenih žrtava Jasenovca. To je u svom govoru na komemoraciji 22. aprila, onoj u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Saveza antifašističkih boraca i antifašista kojoj je prisustvovalo oko četiri tisuće ljudi, spomenuo i Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a.
- Ova strahota ima dva lica. Jedno je strašna patnja mučenja i smrti kroz koje su prolazili oni koji su ovdje bili zatočeni, koji su preživjeli i s tim iskustvom živjeli, a drugo oni koji su patnju izazivali. Još strašnije od ruke zločinaca bile su ideje zbog kojih je to činjeno, zakoni koji su to omogućavali i država koja je to provodila - kazao je Pupovac i izrazio žaljenje zbog potrebe za alternativnom komemoracijom antifašista i naroda žrtava.
- Znamo da prošlost koju simbolizira ploča s ustaškim pozdravom podjednako prijeti i nama i ovoj Vladi - poručio je okupljenima.
Predsjednik SABA-e Franjo Habulin naglasio je da Jasenovac ne politiziraju oni koji ondje govore, jer se upravo govorima protive revizionizmu i postupcima vlasti koja preko svega prelazi šutke, zbog nesposobnosti ili nevoljkosti da se s njime obračuna.
- Niti možemo niti hoćemo prihvatiti formiranje nečega nazvanog Vijećem za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, jer nam je jasno da je to obračun s idejom komunizma i praksom socijalizma - rekao je Habulin.
Predsjednik Antifašističke lige RH Zoran Pusić istaknuo je da danas živimo u društvu u kojem mnogi žele ono što ustašama nije uspjelo između 1941. i 1945: zatrti tragove zločina ustaške ideologije.
- Uvjeren sam da bi umjesto svijeća i cvijeća koje polažemo stradalima u Jasenovcu za njih bilo važnije naše opredjeljenje da se suprotstavljamo zlu i ideologiji koja je do toga dovela - kazao je Pusić.
Program komemoracije započeo je pravoslavnom molitvom za mrtve, a imao je i umjetničku komponentu, uključujući čitanje svjedočanstava o stradanju Srba, Židova i Roma. Bio je uglavnom lišen protokola, samo je predstavnicima udruženja logoraša omogućeno da odvojeno polože karanfile u kriptu ‘Kamenog cvijeta’. Svi ostali – diplomatski predstavnici, saborski zastupnici, antifašisti i aktivisti… – činili su to istodobno i zajedno sa svima okupljenima. Među njima je bio i Slavko Cerjanec, antifašistički aktivist iz Zagreba.
- Osim u svoje ime, položio sam vijenac i za jednu od drugarica kojoj su ovdje pobijeni članovi obitelji i koja je s nama odlazila na sve antifašističke skupove, ali sada to zbog zdravlja više nije u stanju - rekao je.
Cvijet pijeteta prema žrtvama položila je i Kata Lekić iz Osijeka, koja je u Jasenovcu bila i lani.
- Došla sam s drugima odati počast žrtvama Jasenovca s porukom ‘Ne ponovilo se!’ Prošle je godine bilo ružno vrijeme, pirilo je i padalo, ali nam to nije smetalo: bili smo zbijeni u redove i uspjeli smo to ostati kao i sada - kazala je za ‘Novosti’, dok su do nas dopirale ustaške parole koje su uzvikivali desničari okupljeni oko sramotne ploče.
Prije subotnje komemoracije održana je i liturgija u crkvi sv. Ilije u selu Mlaki, a služio ju je crnogorsko-primorski mitropolit Amfilohije uz sasluženje mitropolita Porfirija i vladike pakračko-slavonskog Jovana. Amfilohije je istaknuo da je 21 hiljada mališana stradala od bezbožničke ruke i, što je najstrašnije, onih koji su tvrdili da su vjernici.
- Najstrašniji zločini na zemlji nisu urađeni u ime ljudi, nego u ime Boga, a naročito ubistva djece - rekao je.
Službena komemoracija pod pokroviteljstvom Sabora, održana u nedjelju, s kolonom okupljenih puno kraćom od one u subotu, bila je velikim dijelom upravo to, službena i formalna, sprovedena u činovničkom ozračju, bez ijednog znaka pripadnici kojih naroda su bili žrtve Jasenovca – to se tek donekle moglo zaključiti iz čitanih pisama i svjedočanstava žrtava, o čijem bi se izboru također dalo raspravljati. Premijer Andrej Plenković bio je ondje najviše pozicionirani državni dužnosnik, jer su predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i šef parlamenta Božo Petrov upravo tih dana putovali svijetom. Predsjedniku Vlade mnogi će s pravom zamjeriti zbog izrečene tvrdnje da je društvene podjele, poput ove oko Jasenovca, naslijedio. Jer, kako je kasnije podsjetio aktivist Eugen Jakovčić, i Ivo Sanader je s dolaskom na vlast zatekao spomen-ploče Mili Budaku i Juri Francetiću, pa ih je dao ukloniti, za što mu nije trebalo nikakvo povjerenstvo. U tom je smislu premijeru poruku uputila i prisutna skupina antifašista s transparentom ‘Uklonite ustaški pozdrav!’
Zvaničnika nije nedostajalo ni na nedjeljnoj komemoraciji u Donjoj Gradini, najvećem stratištu logorskoga kompleksa na bosanskoj strani Save: bili su ondje i Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, a bilo je i već poznatog licitiranja brojem žrtava Jasenovca. Patrijarh Irinej naveo je da su ‘brojke stradalih veoma velike, a kada bi ih se prebrojavalo, bio bi to dugi popis s hiljadama i hiljadama nevino ubijenih duša, nevino stradalog naroda, naše braće, sestara i dece’, pa zaključio da ‘samo Bog zna broj onih koji su postradali’.
Komemoriranje žrtava Jasenovca zaključeno je u ponedjeljak, na Jom hašou (Dan sjećanja na holokaust), okupljanjem članova Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina Hrvatske. Predsjednik Općine i Koordinacije Ognjen Kraus naglasio je da je NDH, u kojoj su istrebljivani Srbi, Židovi i Romi, bila jedina evropska zemlja koja je donijela svoje rasne zakone i imala svoje koncentracione logore smrti.
- U njih su ljudi dovođeni, mučeni i ubijani i uz ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’, koji se sada javlja i u Jasenovcu. Nikakvo povjerenstvo ne može te činjenice promijeniti i prikriti, a kamoli relativizirati za dnevnopolitičke potrebe - rekao je Kraus.
