>

novosti logo

Intervjui Intervjui
Piše Ana Brakus

Joško Klisović: Plenkovićeva vlada nije sposobna donositi odluke

SDP-ov zastupnik i bivši zamjenik ministrice vanjskih poslova: Na primjeru ustaških insignija u Jasenovcu, bombastične najave o prodaji HEP-a radi kupnje INA-e, koja se koji tjedan kasnije pretvorila u dim, te slučaja ministra Pave Barišića, Plenkovićeva vlada je pokazala da je nespremna donositi odluke u interesu građana

Disonantni glasovi sve su jači u SDP-u. Što se događa u stranci?

SDP je stranka u kojoj ljudi slobodno govore ono što misle i pod tom pretpostavkom su se mnogi u nju i uključili. Poznato je da neke druge stranke nemaju tu institucionalnu stranačku kulturu. U trenucima tranzicije s jednog stranačkog vodstva na drugo uvijek postoji dio ljudi koji nisu zadovoljni načinom na koji se ta tranzicija provodi i onda to otvoreno kažu. U načelu tu ne vidim ništa lošega, jedino loše može biti ako se prijeđe mjera dobrog ukusa i ako se cijela rasprava vodi u medijima. Uputnije bi bilo rasprave voditi unutar stranke kako bi se postigla konstruktivna i trajna rješenja. No mediji su dio političkog svijeta i takve stvari nemoguće je odvojiti ili sakriti od njih. A to možda nije ni potrebno.

Političarima koji tenzije koriste za jačanje svog političkog položaja putem šovinizma i militarizma ne smije se dopustiti da odnose Hrvatske i Srbije učine svojim taocem

Kolike su šanse za održavanje aktualnog vodstva na čelu stranke u slučaju izglednog neuspjeha na predstojećim izborima?

Novom vodstvu svakako treba dati šansu da konsolidira stranku kako misli da treba i da se potrudi ostvariti prve izborne pobjede. Na političkoj sceni stranka je jaka onoliko koliko ima mandata u izabranim tijelima. U suprotnom možete biti krasna skupina pojedinaca koja prikuplja simpatije određenog broja građana, ali nema utjecaja na stvarnost jer se odluke u demokratskom procesu donose u organima vlasti. Svaki izborni poraz, pogotovo onaj veći, stoga postavlja pitanje odgovornosti. To pitanje će se sigurno postaviti i u SDP-u i mislim da je to normalan dio političke kulture. To nije ništa novo niti je usmjereno protiv bilo koga.

S obzirom na nemire koji u SDP-u trenutno postoje, što očekujete na lokalnim izborima?

Očekujem da će dio građana ipak uvidjeti da ovi demokratski procesi unutar stranke, koji su u bilo kojoj stranci rijetko ugodni i bezbolni, mogu biti korisni. Ukrštavanje kvalitetnih argumenata i otvorena, makar možda na trenutke gruba rasprava o važnim pitanjima za stranku, trebala bi u konačnici dovesti do boljeg SDP-a, kakvog članovi i građani zaslužuju. Imamo nešto vremena da utvrdimo kandidate i da preciznije definiramo naše ideje i programe za svaku lokalnu sredinu. Ne bih rekao da će SDP na predstojećim izborima biti gubitnik, već da bi mogao pokazati novu energiju i ideje.

Ne bih isključio mogućnost da predsjednik Trump modificira svoje stavove kada shvati da mu za trajnu ostavštinu treba javna podrška i minimum političkog konsenzusa

Kako komentirate prvih sto dana vlade Andreja Plenkovića?

Sve što je Vlada pokazala jest sposobnost izbjegavanja donošenja odluka. I to ne samo onih kompleksnih i strateški važnih za zemlju, nego i onih osnovnih koje nalažu temeljni interesi zemlje i elementarna politička kultura. Primjer za to su svakako ustaške insignije u Jasenovcu, što se označava kao ‘delikatno pitanje s dvostrukim konotacijama’ i prebacuje u krilo povjerenstvu sadržajno i vremenski upitnog mandata. Umjesto toga, Vlada bi trebala iskazati jasan politički stav o takvim devijacijama u našem društvu i poduzeti odlučne mjere za njihovo uklanjanje. Tu je i bombastična najava o prodaji HEP-a radi kupnje INA-e, koja se koji tjedan kasnije pretvorila u dim. Imamo i slučaj ministra Pave Barišića kojega ni nakon velikih kritika javnosti i znanstvene zajednice, uključujući čovjeka kojega je plagirao, Vlada nije kadra smijeniti. Jedini reformski zakoni koji su bili poslani u Sabor su oni u području porezne politike, pripremljeni u mandatu prošle Vlade. Zato ćemo mi u Saboru pokrenuti sva ona pitanja o kojima Vlada ne želi donijeti odluku. Znamo da smo oporba i da nemamo većinu, ali na pitanja kao što su INA, smjena ministra Barišića ili znakovlje fašističkih režima, SDP u Saboru mora reagirati i pokazati čvrst stav te ukazati na nesposobnost ili nespremnost Vlade da o njima donosi odluke u interesu građana.

Most je opozicija u Vladi

No prema ustaškom znakovlju i takvoj vrsti nostalgije i SDP je često postupao kompromisno.

Istina je da smo u nekim situacijama mogli i trebali jasnije, odlučnije i brže reagirati. Ako je bilo određenih lutanja zbog dodvoravanja jednom dijelu desnih birača, to je po mom mišljenju pogrešno. Za SDP je Hrvatska bila na strani pobjedničkih sila i dokazala se u antifašističkoj borbi te je kao takva primljena u Europsku uniju, s kojom dijeli iste one vrijednosti za koje smo se borili u Drugom svjetskom ratu. Mislim da je to mišljenje i velike većine naših građana. Osim toga, naš je Ustav vrlo jasan, a u njemu lijepo piše da je ZAVNOH temelj naše državnosti, nasuprot NDH. Sudska praksa, koja je uslijedila u posljednjih 25 godina, samo potvrđuje te ustavne odredbe.

Kako gledate na odnose Mosta i HDZ-a u ovoj i prethodnoj Vladi? Imamo li u ovome trenutku dvije Vlade u jednoj?

Most u ovoj Vladi, kao i u onoj Tihomira Oreškovića, pokušava animirati što je moguće veći broj hrvatskih građana za svoje ideje. Shvaćaju da u određenim trenucima moraju odstupiti od one linije koju zagovara HDZ kako bi to uspjeli. To se može smatrati opozicijom Vladi u samoj Vladi, što je, zapravo, jedna vrlo nakaradna stvar. Most je kroz ovo vrijeme poprilično izgubio na vjerodostojnosti. Posebno se to odnosi na slučajeve izmjena statuta tvrtki kako bi zaposlili svoje ljude, dok su kampanju temeljili na opravdanom protestu i kritici nepotizma u zapošljavanju u državnoj upravi i javnim tvrtkama. Takva kontradiktornost znači da moraš potražiti druge načine na koje ćeš ostvariti popularnost, a čini se da Most to pokušava postići upravo kontriranjem HDZ-u. Ukoliko se Most stvarno ne slaže s HDZ-om oko temeljnih pitanja vođenja države i kreiranja politika, onda je dobrodošao u opoziciju pa ćemo pokušati zajedno pronaći najbolja rješenja za ovu zemlju.

Vanjskom politikom se bavite dugi niz godina. Što mislite o nedavnom posjetu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović SAD-u i opravdanjima posjeta koja su uslijedila?

Vidjeli ste britansku premijerku May ili japanskog premijera Abea koji su došli u SAD i susreli se s predsjednikom Trumpom. Dakle šef države sa šefom države ili vlade. Program, najave i priopćenja sa svakog sastanka. Tako to treba izgledati. Njihovi su se suradnici sustajali s Trumpovim suradnicima kako bi uspostavili radne kontakte i neformalno razgovarali. A mi i dalje ne znamo s kime se točno susrela predsjednica. U javnost je iscurila samo nekakva bilješka koja je napisana tek 15 dana nakon što se vratila u zemlju i koja sadrži samo hrvatske stavove, ne i američke.

Privatnom posjetu dan je službeni štih

Radili ste u Uredu predsjednika. Što očekujete od istrage pokrenute zbog curenja bilješke i zašto je do toga došlo?

Državni dokumenti se ne bi smjeli koristiti za razne vrste manipulacija hrvatskom javnošću te se zbog toga radujem rezultatima takve istrage. Teško mi je reći čemu je to točno služilo – može biti da je riječ o dodatnom ukazivanju na to da predsjedničin posjet nije imao nikakvih kvalitetnih susreta približno njezine razine, a bilješka se može isto tako pustiti da se pokaže da se susrela s određenim brojem ljudi koji imaju kakvog-takvog utjecaja na američku politiku i time je opravdati. Osobno mi se čini da je taj posjet krenuo kao privatni, a kada je uslijedila reakcija javnosti, izimproviziran je određen broj sastanaka kako bi mu se dao službeni štih.

Američki predsjednik Trump, nažalost, ispunjava obećanja koja je dao u kampanji.

Pretpostavljam da svojim prvim potezima pokušava ostaviti dojam vjerodostojnosti, odlučnosti i poslovne praktičnosti koje je obećavao u kampanji. Sasvim je drugo pitanje je li taj put dobar ili loš iz perspektive američkog građanina, ali i američkih saveznika ili članica NATO-a, među kojima je i Hrvatska. Veliki otpor koji se u SAD-u počinje generirati protiv njegovih odluka može dovesti do duboke podijeljenosti, a onda će mu biti puno teže voditi zemlju. Svaki predsjednik bi trebao raditi na okupljanju građana i pronalaženju najboljih rješenja za sve njih. Ne bih isključio mogućnost da predsjednik Trump modificira svoje stavove kada shvati da mu za trajnu ostavštinu treba i javna podrška i minimum političkog konsenzusa te kada se bolje upozna sa situacijom u pojedinim područjima javnih politika. No kao socijaldemokrat se protivim svim mjerama koje sadrže elemente diskriminacije, ksenofobije ili mogu ostaviti ljude bez zdravstvene zaštite.

Otpor koji dolazi od pripadnika i pripadnica administracije unutar samih institucija u SAD-u se rijetko kada manifestira javno. Međutim, zbog odluke kojom je zabranio ulazak u zemlju građanima sedam većinski muslimanskih zemalja, Trump se mora boriti i s tim oblikom prosvjeda.

Kao i u svakoj zemlji svijeta, tako i u Americi državni službenici moraju raditi u skladu s pravnim poretkom. S obzirom na to da je američka ministrica pravosuđa procijenila da je konkretna Trumpova odluka protuustavna, nije je željela provoditi. Nitko ne može natjerati osobu u demokraciji da djeluje protiv ustavnog poretka svoje zemlje. Ta osoba, u tom slučaju, može odstupiti svojom voljom ili je nadređeni mogu otpustiti. Ali ako se dokaže da je protuzakonito otpuštena samo zato što je štitila ustav države, onda su vlasti koje su je smijenile u velikom problemu. Protiv te odluke već su dignute tužbe i Vrhovni sud će o tome odlučivati.

Mislite li da je došlo do promjene hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini?

Vjerujem da u načelu nije, jer ova Vlada u svom programu ima ono što je imala i SDP-ova. No ono što je drugačije je percepcija te politike s obzirom na to tko je provodi. Zbog povijesti HDZ-ovog uplitanja u političke procese u toj zemlji, jedan dio BiH javnosti uvijek ima sumnje u njihove stvarne namjere.

Jesu li i odnosi sa Srbijom pitanje percepcije ili smatrate da je došlo do opipljivog zaoštravanja odnosa?

Nažalost, do zaoštravanja je došlo i to prvenstveno kroz spiralu retoričkog podizanja tenzija. To treba što prije zaustaviti te se u duhu dobrosusjedstva posvetiti rješavanju svih pitanja koja nas zajednički dotiču. Hrvatski građani nemaju nikakve koristi od antagoniziranja Srbije niti srpski imaju koristi od antagoniziranja Hrvatske. A političarima i strankama koji tenzije koriste za jačanje svog političkog položaja kroz jačanje šovinizma i militarizma ne smije se dopustiti da odnose dviju zemalja učine svojim taocem.

Potaknut ćemo ratifikaciju Istanbulske konvencije

Proteklog tjedna se u Saboru raspravljalo o konačnom ratificiranju Istanbulske konvencije.

Konvencija se svakako treba ratificirati jer su u njoj sadržana dobra rješenja na području zaštite žena od nasilja. Ona će oplemeniti pravni okvir koji imamo u Hrvatskoj. Ako Vladi treba ovoliko puno vremena da Konvenciju pošalje na ratifikaciju, olakšat ćemo im posao i to će učiniti zastupnici SDP-a.

Brojne organizacije civilnog društva, predvođene feminističkim organizacijama, dugi niz godina potiču ratificiranje. Zbog čega do toga dolazi tek sada, zašto će to učiniti Plenkovićeva vlada, a nije mogla ona Zorana Milanovića?

Nisam siguran hoće li to učiniti Plenkovićeva vlada. No siguran sam da će to učiniti zastupnici SDP-a u Saboru. Ne mogu vam dati točan odgovor zašto Milanovićeva vlada nije to učinila, tada nisam bio nadležan za tu materiju. Bilo bi mi draže da je to učinjeno ranije i da smo to učinili mi.

1/1