>

novosti logo

Društvo Društvo

Jučer Slunj, danas Glina

Javna sjednica Antifašističke lige Hrvatske, koja je na Međunarodni dan ljudskih prava održana u Glini iz protesta zbog revizionističke odluke gradskih vlasti, nije jedina akcija nevladinih organizacija kojom se nastoji ukinuti akte kojim se veličaju ustaški zločinci i zataškavaju njihove žrtve. Odnosno, krši Ustav Republike Hrvatske.

Na isti datum prije 13 godina desetak nevladinih aktivista došlo je u Slunj kako bi vlastima uručilo peticiju s 800 potpisa kojom se tražilo uklanjanje spomen obilježja ustaškom zločincu i osnivaču Crne legije Juri Francetiću. Spomen obilježje je podignuto 2000. godine, tako reći u centru mjesta, na inicijativu udruge Hrvatski domobran, koju vodi slunjski ekstremist Dragan Hazler.

Da podsjetimo, Francetić je osnivač i prvi komandant Crne legije, ustaške jedinice koja je na krvavom putu po NDH pobila na desetine hiljada Srba, a krajem 1942. njegov je avion srušen u Slunju. Vidjevši da ih je posjetio krivac za popaljene kuće i pobijene porodice, tamošnji srpski seljaci su ga linčovali, pa je, usprkos naporima partizana da ga obrane i zamijene za istaknute partijce, blago u Gospodinu preminuo na operacionom stolu.

Aktivisti Udruge antifašista Karlovačke županije, Centar za mirovne studije, Odbora za ljudska prava Karlovac i suradni centar Hrvatskog helsinškog odbora prvo su se susreli s gradonačelnikom i čuli da to nije problem gradskih vlasti, već komunalnog redara. Zatim su došli na poljanu na kojoj ih je čekalo 200-njak supijanih domorodaca, od kojih su mnogi bili članovi kojekakvih opskurnih desničarskih i (pro)ustaških udruženja. Vikali su, vrijeđali i izrazili želju da se fizički razračunaju s njima, ali je to spriječio kordon interventne policije koja je, kako se ispostavilo, jedina od državnih institucija odradila svoj posao, omogućivši aktivistima da održe skup da bi, opet uz policijsku pratnju, zaobilaznim putem izišli iz grada.

- U Slunju smo uručivali peticiju za uklanjanje spomen ploče Juri Francetiću i ta inicijativa nije odmah urodila plodom. Bilo nas je jako malo, a s kontra strane bilo je skoro 200 crnokošuljaša - rekla je za 'Novosti' Vesna Teršelič, voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću – Documenta, koje je u Slunju čitala proglas.

- Ono što ulijeva nadu jest da je ploča nakon nekoliko godina uklonjena - rekla je Teršelič, izrazivši nadu da će biti uslišeni i zahtjevi Antifašističke lige da se vrati ime Spomen doma koji je 1995. preimenovan u Hrvatski dom te da se obnove ploče s imenima žrtava masakra u glinskoj pravoslavnoj crkvi i Prekopi 1941., kao i da se ukine zabrana komemoriranja na ovom prostoru.

- Vjerujem da će u Hrvatskoj biti prepoznata potreba obilježavanja mjesta stradanja Srba u Glini i nadam se da će institucije države obaviti svoj posao jer je Ustav RH posve jasan - kazala je voditeljica Documente.

Nadamo se da će istina i pravda pobijediti, ali su u glinskom slučaju stvari u neku ruku gore nego u Slunju. Naime, u slunjskom slučaju, radilo se o postupku grupe građana uz šutnju lokalne vlasti. Iako su tada svi, od predsjednika države Stjepana Mesića do lokalnih čelnika u Karlovačkoj županiji osudili postavljanje spomen ploče, Ivica Račan, koji je tada bio na čelu Vlade, nije prstom mrdnuo da nešto učini po tom pitanju. To je uradio njegov nasljednik Ivo Sanader, koji je 2004. poslao bagere da riješe tu ploču, kao i spomen obilježje Mili Budaku u Svetom Roku. U slučaju Gline, premijer Milanović još uvijek nije ni prstom mrdnuo, osim što je Ministarstvo uprave odaslalo objašnjenje u kojem stoji da odluka Gradskog vijeća, što bi rekli naši stari, 'može da bidne, ali i ne mora'. Ni Mesićev nasljednik nije se nešto proslavio osudom zabrane komemoracije. Sudeći prema dosad iskazanim stavovima Tomislava Karamarka, ne možemo očekivati da će nešto poduzeti ni HDZ ukoliko naredne godine dođe na vlast. Voljeli bismo da se varamo, pa da će se u slučaju Gline postupiti u skladu s Ustavom, u čijoj preambuli stoji da je Hrvatska nasljednica ZAVNOH-a, a ne režima koji je dao ubijati Srbe, Rome, Židove i politički nepoćudne pripadnike ostalih naroda i narodnosti.

1/2