Novosti

Kultura

‘Kaldrma na asfaltu’ Borivoja Dovnikovića

U galeriji ULUPUH (Tkalčićeva 14, Zagreb), u utorak, 5. jula s početkom u 19 sati bit će otvorena izložba Borivoja Dovnikovića Borde, jednog od naših najpoznatijih stvaralaca iz svijeta stripa i karikaturista Novosti

3w1yc5b2zc6rhx3ish4xf6ne7mj

U galeriji ULUPUH (Tkalčićeva 14, Zagreb), u utorak, 5. jula s početkom u 19 sati bit će otvorena izložba karikatura Borivoja Dovnikovića Borde, jednog od naših najpoznatijih stvaralaca iz svijeta stripa, karikature i animiranih filmova. Kako je Bordo objasnio u razgovoru za ‘Novosti’, riječ je o retrospektivi njegovih karikatura koje su nastale od 1951. do danas. Među stotinjak izloženih karikatura bit će postavljeni njegovi radovi objavljeni u Kerempuhu, Vjesniku, Ježu, Hrvatskoj ljevici, Prosvjeti, Novostima i drugim listovima.

- Ovom izložbom, koja će biti otvorena do 16. jula, predstavljamo Bordu u njegovoj punoći kao karikaturista - rekao je za Novosti kustos izložbe Veljko Krulčić, jadan od najvećih poznavalaca stripa i autor brojnih izložbi i monografija o stripu.

- Riječ je o sentimentalnom putovanju kroz prošlost, s tim da je akcent na karikaturama koje je Bordo nacrtao kao suradnik u Novostima i drugim izdanjima od sredine 90-ih naovamo. Zanimljivo je da je Bordo podjednako dobar kada crta aktualne teme i kada radi portretne karikature. Na izložbi će biti postavljen pano koji je posvećen portretima njegovih kolega filmaša. Činjenica je da je Bordo od 90-ih, najblaže rečeno, prešućivan. Za razliku od onih koji su ga prešućivali, htio bih da se njegovo senzacionalno stvaralaštvo prezentira i današnjim generacijama, rekao nam je Krulčić.

Borivoj Dovniković Bordo rođen je 12. decembra 1930. godine u Osijeku. Nakon ratnog izbjeglištva u Srbiji, 1949. godine odlazi u Zagreb, upisuje Akademiju likovnih umjetnosti i počinje raditi kao ilustrator i karikaturist u novinama. Godinu dana kasnije napušta Akademiju i odlazi u zagrebačku redakciju lista Kerempuh. S grupom karikaturista započinje na izradi prvog hrvatskog umjetničkog animiranog filma ‘Veliki miting’. Nešto kasnije postaje suosnivač Duga filma, tvrtke specijalizirane za proizvodnju animiranog filma. Animirao je na filmovima braće Neugebauer, a nakon vojnog roka 1957. pridružuje se animatorima u tadašnjem Zagreb filmu. Od 1961. godine i autorskog filma ‘Lutkica’, potpisuje brojne nagrađivane autorske filmove, a 1983. objavljuje knjigu ‘Škola crtanog filma’. Od samog početka je u organizaciji Animafesta, bio je predsjednik programskog odbora, a u razdoblju od 1985. do 1991. festivalski direktor. Od 1977. do 1982. je član izvršnog odbora ASIFA-e, međunarodnog udruženja animiranog filma.

Tokom 90-ih godina zbog ‘pogrešnih krvnih zrnaca’ biva potiskivan, ali ne prestaje s radom i crta karikature u Hrvatskoj ljevici, Prosvjeti, i Novostima, kao i strip ‘Čupko’ u dječjem časopisu Bijela pčela. Do prije koju godinu bio je poznatiji i priznatiji u svijetu nego u Hrvatskoj, o čemu svjedoči i činjenica da je od 2006. na univerzitetu umjetnosti u kineskom gradu Changchunu gostujući profesor i savjetnik za razvoj animiranog filma. Među brojnim nagradama dobio je nagradu za životno djelo u području animacije u Trevisu (Italija), nagradu povodom stogodišnjice svjetske kinematografije u Birminghamu (Alabama, SAD), nagradu festivala Balkanima u Beogradu. Imao je svoje retrospektive u Parizu, Lucci, Moskvi, Erevanu, Varni, Barceloni, Pragu, Bratislavi, Tamperu, Ottawi, Montrealu Kijevu, New Yorku, Osijeku i Banjaluci.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više