Područje južnog Velebita sve do sredine prošlog vijeka bilo je mjesto održavanja brojnih kultnih manifestacija, često i pretkršćanskog porijekla, a među njima je i fenomen Kamenih baba – ženski kultni supstrat plodnosti, rodnosti i blagostanja koji se manifestira preko kamenih monolita – rekla je profesorica Mirjana Trošelj na predavanju 'Kamene babe na južnom Velebitu', koje je u četvrtak održano u dvorani biblioteke zagrebačke 'Prosvjete'.
- Paralelno sa štovanjem monolita, štovale su se i Velika i Mala Gospa, odnosno Gospojina, s obzirom da su ti običaju bili prisutni i među pravoslavnim i među katoličkim stočarskim stanovništvom - rekla je.
Kamene babe su amorfni monoliti koji personificiraju žensko božanstvo na južnom Velebitu, na području Malog Rujna, gdje su pastirske stanove imali pravoslavni, i Velikog Rujna, gdje su bili katolici. Naime, stanovništvo s morske južnog Velebita ili Podgorja na proljeće je vodilo stoku na ispašu na planinske pašnjake.
- Kada bi Podgorke isprtljale sa stadom na ljetnu ispašu na Rujnu, redovito su Kamen babu darivale plodinama, od maslinovog ulja, žita, meda ili vune, pa do zaklane janjadi ili paljenih svijeća na određene praznike. Osim što je svaka Kamena baba imala prirodni ili isklesani oltar, odnosno žrtvenik, imala je i dio preko koga se pregonila stoka da tokom te godine bude zdrava. Monoliti Babe personificiraju žensko božanstvo koje simbolizira plodnost, rodnost, zdravlje, sreću i opće blagostanje, kao mogući supstrat Velike majke iz prethistorije, kad su tu živjeli Iliri, Liburni i druga plemena. Simbolika se zasniva na tri preduslova: vlažnosti, odnosno, vodi, jer je u njihovoj blizini redovno bio bunar, potok, izvor ili bara, darivanju i ljubljenju Babe pri prvom dolasku, odnosno ljubljenju žive stare babe pri prvom susretu na Rujnu, što je važilo za djecu - rekla je Trošelj i dodala da se uz Babe zbog simboličkog značenja nalazilo i neko stablo javora.
Mirajana Trošelj prenijela je podatak koje je prilikom istraživanja saznala od kazivačice Dare Babac. Naime, prema iskazu je Kamenu babu na Malom Rujnu između dva svjetska rata blagoslovio pop Milojko Došen iz Like, pa se ovaj Kamen zove još i Babin ili Popov kuk.
- Od tada su domaće žene-babe donosile svijeće i za većih blagdana molile se Babi, a mlade žene nerotkinje molile su da zatrudne i rode zdravo dijete. Pri tom činu ljubile su Kamenu babu. Nakon rata kamen gubi svoj kultni smisao, ali se poljubac prenio na bilo koju živu staru babu na južnom Velebitu - rekla je.
- Slični obredi paralelno su se provodili i u stočarskim planinskim suhozidnim crkvištima ili crkvicama u neposrednoj blizini Baba ili nekog drugog kultnog svetišta. Nažalost, sredinom prošlog vijeka došlo je do odumiranja kulta jer su ta područja opustjela, stoke više nije bilo, crkvišta su zarasla, a ljudi se počeli baviti turizmom - rekla je i dodala da se neka obilježja kulta u vidu darivanja Gospe i procesijskog obilaska pašnjaka ponovo javljaju zadnjih godina.
Publika je bilo vrlo zainteresirana za predavanje pa se moglo čuti i o povezanosti Podgorčana i Ličana iz rejona Počitelja i okolnih sela preko udaja, kao i o prelasku Velebita s magarcima i robom koja se trampila.
- Iako je Baba bila ženski kult, a u to vrijeme su se muškarci bavili nekim drugim poslovima i bili na drugim mjestima, muško prisustvo nije bilo zabranjeno, a obredu su prisustvovala djeca oba pola - rekla je Mirjana Trošelj, odgovarajući na pitanja publike.
Predavanje su izvođenjem tradicijskih pjesmama s Velebita i Korduna uveličali i članovi ZborHora koji djeluje pri zagrebačkom pododboru 'Prosvjete'.
