>

novosti logo

Društvo Društvo

Kampiranje s kalašnjikovom

Prvaci HDZ-a ne odustaju od militarističkih mokrih snova: U MORH-u razmatraju uvođenje kraćeg vojnog roka u okviru nekakvog ljetnog kampa kako bi mladima bio privlačniji

Informacija da se u Ministarstvu obrane bave ozbiljnom analizom koja bi trebala pokazati sve mane i prednosti aktiviranja obaveznog vojnog roka dolazi u nezgodnom trenutku, kada se svako spominjanje oružja, vojske i rata u regiji doživljava kao ozbiljna provokacija.

No ne čudi ovakav potez države: ideju o obaveznom služenju vojske promovirala je Kolinda Grabar Kitarović, danas predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga, još u kampanji za predsjedničke izbore. U Hrvatskoj se rok na dobrovoljnoj bazi u trajanju od 14 tjedana služi još od 2008. godine. Škrte informacije iz MORH-a govore da bi obavezni vojni rok trajao najviše dva mjeseca, što je valjda dovoljno da mladi čovjek nauči rukovati pješačkim naoružanjem. Militarističko ispiranje mozga započeo je i umirovljeni general Pavao Miljavac, koji je izjavio da se rat ne može dobiti s ljudima od 60 godina. Ujedno je izrazio blagu stručnu skepsu može li mlad čovjek za dva mjeseca biti dovoljno obučen kako ne bi sutra, ne daj bože, bio kao golub na streljani.

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije nedavno je imao sastanak s ministrom obrane Damirom Krstičevićem koji je prezentirao strategiju Nacionalne i domovinske sigurnosti. Uvođenje obaveznog vojnog roka trebalo bi postati dijelom te Strategije.

- Poznato nam je da u Ministarstvu obrane razmatraju uvođenje kraćeg vojnog roka, čak postoji ideja da to bude u okviru nekakvog ljetnog kampa kako bi mladima bilo privlačnije - kaže Gordan Bosanac za ‘Novosti’.

Ipak, u Centru se nikako ne slažu s naizgled romantičnom MORH-ovom idejom o vojnom roku uz šum mora i zrikanje zrikavaca.

- Ako u Hrvatskoj nije uspjela kurikularna reforma i ako u njoj nema mjesta za građanski odgoj u školama, onda smatramo i poručujemo da nema mjesta ni ideji po kojoj bi se mladi ljudi pod obavezno učili vojnim vještinama. Mlade treba učiti solidarnosti i socijalnoj pravednosti. Konačno, mislim da bi obavezno uvođenje vojnog roka još više doprinijelo odlasku mladih iz zemlje. Mladima trebaju posao i sigurna budućnost, a ne vojska i oružje. Ratna obrana nije naoružavanje, već jedna vrsta politike prevencije i neuplitanja u ratne igre - zaključuje Bosanac.

Ukoliko bi obavezni vojni rok ipak zaživio, Centar za mirovne studije poticat će mlade da na vojni poziv ulože prigovor savjesti, što im je omogućeno člankom 47. Ustava. Miljavčeve riječi ocjenjuje kao manipulaciju i zastrašivanje javnosti da je rat blizu, da je on gotova stvar, što proizlazi iz trenutačno nestabilne situacije u regiji i promjene svjetske globalne politike.

1/1