>

novosti logo

Pišu E.H. i T.O.

Karadžiću 40 godina zatvora

Nedvojbeno je da će haaška presuda nekadašnjem vođi bosanskih Srba izazvati lavinu reakcija u svijetu, a najviše u BiH, u kojoj Karadžić itekako ima revne sljedbenike

Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske, raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju izreklo je kaznu od 40 godina zatvora. Nekadašnji vođa bosanskih Srba kriv je za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, a proglašen je krivim po svim točkama optužnice osim po prvoj. Riječ je o genocidu u sedam općina: Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku. Vijeće je zaključilo da Karadžić snosi individualnu kaznenu odgovornost za ubojstvo, protupravno širenje terora nad stanovništvom u Sarajevu, za uzimanje pripadnika Ujedinjenih naroda kao taoce, a odgovoran je i za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici, ali ne i za počinjenje.  

Sud je utvrdio da je u BiH postojao ‘sustavni i organizirani obrazac zločina nad bosanskim Muslimanima i Hrvatima’ koji su prisilno raseljeni, protupravno uhićivani i zatočeni u 50 zatočeničkih objekata u kojima su vladali nehumani životni uvjeti. Utvrđeno je i da su pripadnici srpskih snaga zlostavljali zatočenike, koristili ih za prisilni rad i kao živi štit te su ih pljačkali i uništili njihovu imovinu. Sud je zaključio da je ubijanje bilo toliko masovno da je dosegnulo razinu istrebljenja.U dijelu optužnice koji se tiče genocida u Srebrenici navodi se da su srpske snage 13. srpnja 1995. zatočile između 1500 i 2000 muslimanskih muškaraca i mladića. Te je večeri prevezeno nekoliko tisuća muškaraca iz Bratunca u Zvornik gdje su idućih dana strijeljani. Vijeće smatra da su Ratko Mladić i još neki zapovjednici dijelili zajednički cilj da se eliminiraju bosanski Muslimani tako da će se prisilno ukloniti starci, djeca i žene iz Potočara. Vijeće je navelo da su ovi zločini počinjeni kao dio sistematskog i organiziranog napada. Zaključeno je da su Karadžić i Mladić imali zajednički plan da prisilno uklone Bošnjake iz Srebrenice. Karadžić je osobno naredio da se muslimanski muškarci premjeste iz Bratunca u općinu Zvornik kako bi bili ubijeni.  

- Karadžić je imao moć nad životom i smrću bošnjačkih muškaraca u Srebrenici i nije tu moć iskoristio da 16. srpnja 1995. zaustavi ubijanja. Nazivao je potčinjene da provjeri zašto su neki pobjegli - kazao je tužitelj Alan Tieger.

Optužnica protiv Karadžića podignuta je 25. srpnja 1995. godine. Uhićen je 21. srpnja 2008. u Srbiji gdje se godinama skrivao i radio pod imenom dr. Dragan Dabić. Suđenje je započelo 26. listopada 2009., a završne riječi održane su krajem rujna 2014.

U velikom intervjuu što ga je dao BIRN-u pred samo izricanje prvostupanjske presude pred Tribunalom u Haagu, Karadžić je ponovio do sada nebrojeno puta izrečene teze o prirodi, uzrocima i posljedicama rata u BiH. Da rekapituliramo: zločine su činili pojedinci, bez znanja pretpostavljenih i vlasti; zločini na sarajevskim Markalama su ‘incident’; njegova misija u ratu je bila borba za očuvanje mira i ‘smanjenje patnji svih ljudi bez obzira na vjeru’; u Srebrenici nije bilo genocida, stradalo je tek nekoliko stotina ljudi; prije toga je oko Srebrenice stradalo 5500 Srba… i tome slično. ‘Sad, mogli bismo upoređivati ko je bio okrutniji, ko je ubio više žena, djece i starijih, ko je prerezao više vratova, odrezao više ušiju i genitalija, ali to ne bi trebalo biti za medije, nego radi konsenzusa u pravednoj i kompetentnoj srpsko-muslimanskoj komisiji za istinu, kad za to dođe vrijeme. Sve drugo bi samo pogoršalo stvar’, rekao je Karadžić.

Nedvojbeno je da će presuda izazvati lavinu reakcija u svijetu, a najviše u BiH, u kojoj Karadžić itekako ima revne sljedbenike. Među najistaknutijima je njegov nekadašnji politički protivnik, a današnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je na Palama kod Sarajeva samo četiri dana prije izricanja presude po drugi put otvorio još uvijek neuseljivi studentski dom, nazvan po Karadžiću.

1/1