>

novosti logo

Društvo Društvo

Katolički televizionari

Prema statistici koju su ‘Novosti’ dobile na uvid, HRT je, ne računajući reprize svakodnevnih radijskih propovijedi, prošle godine emitirao više od 2000 emisija vjerske tematike. Pritom su i mnoge emisije izvan vjerskog programa bile upregnute u propagiranje službenih stavova Kaptola

Hrvatska radiotelevizija proizvela je 2016. godine najmanje 83 različite emisije isključivo vjerskog sadržaja. Prikazana je 31 redovna specijalizirana emisija na radiju i televiziji, od čega 22 na prva dva nacionalna radijska kanala i regionalnim ispostavama Hrvatskog radija (HR). Javna je medijska kuća pritom emitirala oko 200 misnih slavlja, zaređenja, dokumentaraca, hodočašća i raznih komemoracija s prigodnim misama.

U svim navedenim emisijama autori i sugovornici pridržavaju se vjerskog dogmatizma, ne propitujući pritom ni ličnosti poput Alojzija Stepinca ili Majke Tereze

Uzme li se u obzir dnevni, tjedni i periodični ritam objave, HRT je, bez računanja repriza svakodnevnih radijskih propovijedi, prošle godine emitirao više od 2000 pojedinačnih emisija vjerske tematike, od čega je samo na Prvom programu Hrvatske televizije prikazana u prosjeku jedna emisija dnevno, što je oko 11.000 minuta vjerskog programa. Na Drugom programu prenošeno je pet misnih slavlja i niz dokumentaraca s vjerskom tematikom, baš kao i u slučaju Trećeg te Četvrtog programa. Na HR1 slušatelji su mogli čuti više od 630 emisija, uključujući dnevne, petominutne propovijedi. Radio Sljeme imalo je više od 100 emisija i svakodnevnu vjersku poruku koja se reprizira, slično kao i Radio Pula. Radio Osijek je emitirao 52 vjerska priloga, baš kao i Radio Rijeka i Radio Zadar, uključujući svakodnevnu emisiju ‘Mir i dobro’. Radio Knin je imao više od 150 emisija, Radio Split 52, Radio Dubrovnik više od 100, a Glas Hrvatske ukupno 59 vjerskih emisija. Među njima je i pet pravoslavnih svetkovina, dvije islamske i jedna za židovske vjernike, te pet redovnih multikonfesionalnih emisija. Svi drugi navedeni prilozi, mahom emisije što se emitiraju svakodnevno ili jednom tjedno, isključivo sadrže rimokatoličke poruke.

Navedene brojke dio su službene statistike, izrađene na Hrvatskoj radioteleviziji, koju su ‘Novosti’ dobile na uvid. Riječ je o emisijama koje, sukladno sporazumu između HRT-a i Kaptola proizašlom iz Vatikanskih ugovora, dominantno (su)uređuje Katolička crkva u Hrvatskoj. Ugovor koji je potpisan u vrijeme ravnatelja Mirka Galića, međutim, predviđa minimalnu količinu katoličkog vjerskog sadržaja na nacionalnim kanalima. Sve ostalo potpada pod arbitrarne odluke urednika, zaduženih i za cjelokupni sadržaj svojih postaja.

Nove ‘sekularne’ emisije dodijeljene su desnim političkim ekstremistima, pa je hrt predvodio u kontaminaciji javnog prostora civilizacijski nedopustivim stavovima

Usporedi li se pritom količina vjerskog sadržaja s podacima koje smo dobili za znanstveni i obrazovni dio programa, ispostavlja se da na nizu nacionalnih i regionalnih televizijskih i radijskih kanala vjera nadilazi znanstvenu i obrazovnu ulogu javno dotiranog medija. Ako se izuzmu povremeni dokumentarci što se mogu podvesti pod znanost, Prvi program HTV-a ima tek dvije emisije tjedno unutar znanstvenog programa. Suprotno tome, tamo se emitira šest do osam vjerskih emisija tjedno, uključujući misno slavlje, što je više i od udjela obrazovnog programa.

Na regionalnim kanalima vjerski program znatno nadilazi znanstveni sadržaj, s tim da u gradovima poput Knina, Splita i Dubrovnika nema nijedne emisije iz znanstvenog programa, dok se istovremeno emitiraju dvije do tri vjerske emisije. Radio Sljeme ima emisiju ‘Iz svijeta znanosti’, ali i četiri koje se odnose na učenje Katoličke crkve. Glas Hrvatske također nema nijednu emisiju iz znanstvenog programa. No zato se jednom tjedno emitira ‘Živjeti put nade’, s tim da se prenose sve religijske emisije s Prvog programa HR-a, kao što su ‘Duhovna misao’, ‘Religijski forum’ ili ‘Susret u dijalogu’ te brojne mise i bogoslužja. Od svih regionalnih radijskih kanala samo riječki ima veću količinu znanstvenog od vjerskog programa.

Iako iz HRT-a tvrde da emitiraju od tri do pet katoličkih dokumentaraca godišnje, uz jedan do dva koji se odnose na druge konfesije, analiza programa pokazuje znatno drugačije rezultate. Samo ovoga tjedna primjerice ispucana je rečena kvota, baš kao i u svakom kolovoškom tjednu, kada je na sva četiri televizijska kanala emitirano više od pet dokumentarnih emisija posvećenih Katoličkoj crkvi.

Suprotno vjerskom programu jasnih sadržaja i poruka, dio znanstvenog je, najblaže rečeno, skandalozan. Ukoliko na Prisavlju nisu počinili pogreške, tamo su svrstane i emisije koje sa znanošću nemaju nikakve veze. Osim emisije ‘Na rubu znanosti’, i ‘Tribina’ Trećeg programa, tematski fokusirana na društveno-političke aktualije, od stanja u medijima do obiteljskog zakona i književnih klasika, također je dio znanstvenog programa, baš kao i ‘Hrvatski glazbeni abecedarij’, koji se bavi teorijom glazbe i pripadajućim institucijama.

U istu statistiku stavljene su tri nove emisije Trećeg radijskog programa, koje se emitiraju u terminu počišćenih i nagrađivanih emisija maknutih po dolasku urednice Nevenke Dujmović: ‘Duhovni profili’, ‘Kozmos i etos’ te ‘Povijesne kontroverze’. S obzirom na njihov sadržaj – mahom vjerska književnost, historiografski revizionizam i filozofija – te autore koji iza njih stoje, moglo bi se kazati kako ove emisije predstavljaju antitezu znanosti. Jedan od autora je primjerice Marito Mihovil Letica, koji je na portalu Narod.hr Željke Markić tražio ‘lijeve fašiste’, a na tribinama pronalazio pozitivne strane Nezavisne Države Hrvatske. Sve tri emisije urednički potpisuje članica vjerskog programa Antonia Hrvatin Roth.

Osim što pokazuju da je hrvatska javna radiotelevizija među predvodnicama na europskoj razini po pitanju vjerskog sadržaja, citirane brojke potvrđuju i navode o ‘kaptolizaciji’ televizije, o kojoj smo pisali prije nekoliko mjeseci, jer je u posljednjih godinu dana, još od uspostave vlade Tihomira Oreškovića, došlo do povećanja vjerskog sadržaja na gotovo svim kanalima. Emisije koje ne bi trebale imati veze s vjerom, što dokazuje dijelom i sadržaj znanstvenog programa, pritom su obilato upregnute upravo u propagiranje službenih kaptolskih stavova.

Stvari su eskalirale po dolasku HDZ-a Tomislava Karamarka na vlast, kada su članovi nacionalističkog udruženja Hrvatskih novinara i publicista raspoređeni na najutjecajnije pozicije, od one rukovodeće kroz lik Siniše Kovačića, pa do većine ključnih uredničkih mjesta na većini radiotelevizijskih ispostava javne medijske kuće. Upravo je diskurs njihovih predizbornih priopćenja – promocija nacionalističkih hajki, paranoje, laži, klerikalizma, antiintelektualizma i tragikomičnog neprofesionalizma – postao opće mjesto javnoga etera. Iako opisanog sadržaja nije manjkalo ni za vrijeme bivših administracija, pojedini zaposlenici HRT-a s kojima smo razgovarali ne pamte ovakvo obilje u mirnodopskim okolnostima.

Takav ‘svjetovni’ sadržaj, pokazat će se, najupečatljivije se provlači upravo kroz novonastale vjerske emisije. Uz činjenicu da se u svim navedenim emisijama autori i sugovornici pridržavaju vjerskog dogmatizma, ne propitujući pritom ni ličnosti poput Alojzija Stepinca ili Majke Tereze, tamo se odvijao i najeksplicitniji oblik promocije ‘sekularnog’ ekstremizma. U emisiji ‘Susret u dijalogu’ primjerice, a uz svesrdnu potporu Tanje Baran, inače urednice Radio Sljemena, desila se prije nekoliko mjeseci nezapamćena negacija genocida u Jasenovcu, zbog koje nitko nikada nije odgovarao. Nedugo prije toga don Luka Prcela u izravnom je prijenosu veličao Nezavisnu Državu Hrvatsku. Petominutna svakodnevna molitvena seansa, vraćena u eter zahvaljujući spomenutoj urednici na Radio Sljemenu, poslužila je za prokazivanje nevladine scene kao pokvarene i zle, svakako nevrijedne života u Hrvatskoj. Emisija ‘Pozitivno’ bila je pak platforma za promociju naramka teorija pa je, između ostalih, fizičar Davor Pavuna okarakterizirao nepismenost kod žena kao najveću vrlinu.

Dok su se putem vjerskog programa promovirale ovakve i slične poruke, nove emisije sekularnog tipa, poput onih što su svrstane u znanstveni program, obilato su prenosile učenja Katoličke crkve. To se posebno odnosi na Treći program Hrvatskog radija, gdje su umjesto nagrađivanih profesionalaca dovedeni revizionisti i klerikalni intelektualci, koji kroz kulturne sadržaje provlače vlastite nacionalističke svjetonazore, kakvi se mogu čuti u prigodnim propovijedima isturenih kaptolskih predstavnika. Veličanje ‘Isusića’ moglo se čuti i u dječjem programu na Hrvatskom radiju.

U oba slučaja dakle HRT je, pored marginalnih desničarskih portala, predvodio u kontaminaciji javnog prostora političkim radikalizmom, dajući tako legitimitet i vidljivost civilizacijski nedopustivim stavovima. Osim što su dodijeljene emisije desnim političkim ekstremistima, poput Tihomira Dujmovića, na većini su kanala promovirani pojedinci čiji je dotadašnji doseg bio profašistički ‘Hrvatski list’ iz Zadra. Josip Jurčević je jednom prilikom političke predstavnike Srba u Hrvatskoj nazvao podržavateljima četnika, Jakov Sedlar je negirao žrtve u Jasenovcu, Igor Vukić je zborio o sjajnim sanitarnim uvjetima u tom logoru, Matko Marušić je razglabao o ‘zločinačkom spolnom odgoju’, Željko Glasnović je u više navrata prozivao javne osobe kao udbaše i jugokomuniste, dok je više tisuća ljudi nesmetano uzvikivalo ustaški poklič ‘Za dom spremni’ na prijenosu obljetnice ‘Oluje’ iz Knina, bez ikakvih reakcija odgovornih voditelja i urednika.

Kadrovska politika Mosta i HDZ-a, uz brojne smjene u 2016. godini, uvjetovala je niz neprofesionalnih, početničkih pogrešaka kod voditelja i urednika brojnih emisija, ali i forsiranje nacionalističkog žrtvoslovlja, ekstremnih vjerskih ideja, agresivnog patrijarhata i povijesnog revizionizma, što je sve zajedno donijelo drastičan pad gledanosti većine emitiranih sadržaja.

Blago Markota, nedavno postavljen ravnatelj HRT-a koji je zamijenio Sinišu Kovačića, zasad ne pokazuje nikakvu namjeru da promijeni zatečeno stanje. Ostane li po starom, situacija na javnoj televiziji bit će preslika stanja u Ministarstvu kulture poslije Zlatka Hasanbegovića. Tek sada će naime potpuno slobodno i neometano na televiziji propupati plodovi kleronacionalističkog programa ‘bivše’ vlade HDZ-a i Mosta.

1/2