Novosti

Društvo

Klikni i skvikni

Hrvatska i njezini građani nisu imuni na nove oblike kriminala, pa je tako samo prošle godine u zemlji zabilježeno čak 1200 kaznenih djela iz domene kibernetičkog kriminala

6cz8qnli79mrwcd5s5ppu4y18q9

Dok koristite računalo, kriminalci mogu ukrasti vaš identitet i počiniti prijevaru...

Prema podacima Europola (European Police Office), cyber kriminal je rastući svjetski problem. Europol ističe da žrtve svake godine gube oko 290 milijardi eura, što je više od globalne trgovine marihuanom, kokainom i heroinom.

- Sve je povezano. Dok koristite računalo, kriminalci ga mogu hakirati. Mogu ukrasti naš identitet i počiniti prijevaru. Na internetu je i dosta seksualnog nasilja nad djecom. Naša računala mogu biti inficirana, mogu postati zombiji kontrolirani od drugih osoba, može ih se iskoristiti za napad na financijske institucije i slično. To je problem cijelog suvremenog svijeta, ne samo EU-a, pa bez suradnje napredak nije moguć - kazao je Alexander Seger, rukovoditelj Sektora za zaštitu podataka pri Vijeću Europe.

Kaznena djela iz područja cyber kriminaliteta u Hrvatskoj su u nadležnosti specijaliziranog MUP-ovog Odjela za visokotehnološki kriminalitet, koji vodi Kristina Posavec.

- Ljudi su općenito puno opušteniji na internetu nego u stvarnom svijetu. Uvijek je najslabija točka ljudski faktor, a ne hardver ili softver. Općeniti savjeti bi bili: treba pripaziti na to da se ne otvaraju privici ili linkovi zaprimljeni putem e-pošte sa sumnjivih ili nepoznatih adresa jer često sadrže maliciozne programe različitih vrsta. Također, potrebno je koristiti originalne softvere, ne piratske, jer je i tu mogućnost zaraze izrazito velika. Treba pripaziti i na sigurnost svojih osobnih i financijskih podataka, to jest kome ih sve ustupate, posebice na različitim društvenim mrežama. Nadalje, potrebno je koristiti jake zaporke i ne koristiti jednu za sve korisničke račune i aplikacije ili e-poštu. Ne dostavljati nepoznatim osobama i na nepoznate i neprovjerene e-mail adrese preslike osobnih dokumenata, kreditnih kartica i slično. Ne nasjedati na primamljive ponude za posao ili obavijesti o navodnim lutrijskim dobicima, nasljedstvima bogatih rođaka iz inozemstva i sl. Djeca i maloljetnici trebali bi biti posebno oprezni jer su izuzetno ranjiva skupina, naročito na društvenim mrežama, gdje lako mogu postati žrtve ucjena, e-bullinga ili pedofila - kaže za ‘Novosti’ Kristina Posavec.

Prema podacima koje je u intervjuu za magazin ‘iTWire’ iznio Nick Savvides, Symantecov inženjer za računalnu sigurnost, čini se kako više od 317 milijuna novih vrsta malvera (zloćudnih softvera) stvori oko milijun novih sigurnosnih prijetnji svaki dan. Savvides također ističe kako su oko 70 posto svih virusa korisnici proširili sami, klikajući na sadržaje na društvenim mrežama, poput poruka na zidu svojih Facebook prijatelja koje vas pozivaju da kliknete i pogledate njihove gole fotografije.

Na malvere je upozorio i MUP i zamolio sve poslovne i privatne korisnike da im prijave takav napad čim ga primijete. Kristina Posavec ističe kako svaka vrsta malvera ima svoju posebnu namjenu:

- Računalo zaraženo malverom može biti dio cijele skupine zaraženih računala (botnet), a za cilj mogu imati prikupljanje osobnih i financijskih podataka, oštećenje datoteka i podataka, zaraženo računalo se može koristiti i za napade na druga računala i daljnje širenje malvera…

Hrvatska i njezini građani, kao što vidimo, nisu imuni na nove oblike kriminala, koji raste tri puta brže od opće stope rasta kriminaliteta, pa je samo prošle godine zabilježeno čak 1200 kaznenih djela iz domene kibernetičkog kriminala, iznosi podatak Kristina Posavec.

- Uvijek nam je posebno drago kad aktivno participiramo u međunarodnim kriminalističkim istraživanjima, u kojima sudjeluje više država i različitih organizacija i u kojima na globalnom, međunarodnom planu možemo dati svoj doprinos u suzbijanju cyber kriminaliteta - dodaje Posavec.

Taj doprinos od posebnog je značaja kad je riječ o djeci i maloljetnicima kao posebno ranjivoj društvenoj skupini. No u svezi prevencije, roditelji su ti koji mogu učiniti najviše na zaštiti djece od zloupotrebe na internetu. Pitanje je samo čine li to oni uopće. Prema rezultatima istraživanja o iskustvima i ponašanju djece (u dobi od 11 do 18 godina) na internetu i na društvenoj mreži Facebook, koje su proveli Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba, u školama u urbanim i ruralnim sredinama potvrđena je početna pretpostavka da postoji gotovo potpuna pokrivenost dječje populacije Facebook mrežom. Čak 93 posto djece ima otvoren Facebook profil, a 18 posto i više profila. Većina ispitane djece, 68 posto njih, otvorilo je svoj profil prije trinaeste godine, što je dob kad je dozvoljeno pristupanje toj društvenoj mreži, doduše u Americi, jer kod nas to nije zakonski regulirano. Dječja populacija gotovo je neprekidno prisutna na Facebooku. Naime, 84 posto pregledava svoje profile i postavlja postove na mobitelu koji uvijek nose sa sobom, dok polovica ispitane djece pregledava svoje Facebook profile i za vrijeme nastave. U većini obitelji (78 posto) djeci nisu postavljena pravila za korištenje interneta i Facebooka. Tek 17 posto djece kaže da takva pravila u njihovoj obitelji postoje i da ih se pridržavaju, dok pet posto djece priznaje da krše postavljena pravila.

Za razliku od 70 posto svojih vršnjaka koji nikad ne bi prihvatili zahtjev za prijateljstvom od nepoznatih osoba, to čini svako drugo dijete uključeno u nasilje putem Facebooka. Inače, na internet odlazi 15 posto djece kad se osjećaju loše, a 12 posto njih da bi pobjegli od tuge ili neugodnih osjećaja. Zbog prekomjernog korištenja interneta čak devet posto djece ima osjećaj nedostatka sna, a deset posto njih se osjeća nemirno i razdražljivo kad ne mogu otići na internet. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, ističe da ovo istraživanje upućuje na važnost roditeljskih pravila i pružanja drugih mogućnosti putem kojih će djeca svoju potrebu za druženjem moći ostvariti i u stvarnom svijetu.

Unatoč uspješnim međunarodnim i domaćim policijskim akcijama, čini se kako se broj kaznenih djela počinjenih putem interneta na štetu djece gotovo udvostručio (2014. bilo je 160 kaznenih djela, a 2013. njih 88). Gordana Buljan Flander stoga smatra kako je važno da se naše društvo ne uljulja u lažnu sigurnost zato što postoji registar pedofila. Moramo misliti i na 90 posto djece koja nikad nisu rekla što im se događa. Zato je važno učiti djecu kako se zaštititi, kome prijaviti, kome se povjeriti… U tijeku je i kampanja Vijeća Europe za zaustavljanje seksualnog nasilja prema djeci, pod nazivom ‘Jedno od pet’.

- Za razliku od Europe, u Americi je u posljednjih dvadesetak godina zabilježen značajan pad seksualnog zlostavljanja djece jer su uložili značajne financijske i stručne resurse u intervenciju i prevenciju - ističe Gordana Buljan Flander.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više