>

novosti logo

Konačna deratizacija

Vlasnici miniranih kuća u Zadru još bi trebali biti sretni jer se ruševine uklanjaju navodno o gradskom trošku

Početkom oktobra uklonjena je prva od osam ruševina koje su nekada bile u vlasništvu građana srpske nacionalnosti na području Zadra, a predstavljaju žalosne ostatke njihove imovine nakon ratnih miniranja. Zgrade su na spisku prioriteta koji bi trebali biti riješeni do kraja ove godine, za što je iz gradskog proračuna osigurano 300.000 kuna. Dinamika uklanjanja zavisi o financijskim sredstvima, a nastavit će se i naredne godine. Ukupno je za uklanjanje određena 81 ruševina, pri čemu je osam uklonjeno ranijih godina, a prioriteti se ‘određuju prema zahtjevima mjesnih odbora’.

Ovogodišnjim izmjenama Zakona o građevinskoj inspekciji postupak pripreme dokumentacije je ubrzan i pojednostavljen, što je omogućilo lakše rušenje. Ali bez obzira na uklanjanje ruševina, vlasnički odnosi se ne mijenjaju, odnosno Grad Zadar ne zadire u vlasništvo spomenutih nekretnina. Najavljeno rušenje kuća bilo je i predmet razgovora predstavnika gradskog VSNM-a i šefa regionalne organizacije SDSS-a Veselka Ćakića s gradonačelnikom Zadra Božidarom Kalmetom. Ćakić kaže da je Kalmeta rekao da se uklanjanje ruševina neće naplaćivati njihovim vlasnicima.

- Bez obzira na njegove najave, u medijima se provlače teze kako će grad ispostaviti račune vlasnicima - dodaje Ćakić, koji će se u cilju razjašnjavanja tog pitanja, kao i dobivanja spiska i adresa preostalih ruševina, sastati s Kalmetinim zamjenikom Zvonimirom Vrančićem.

Inače, mediji koji su izvještavali o uklanjanju kuća donijeli su brojne izjave susjeda da se u ruševinama, koje su ruglo grada, kote štakori i zmije. Nitko od njih, kao ni od gradskih službenika, nije objasnio ili podsjetio javnost da su ruševine nastale miniranjem kuća u srpskom vlasništvu početkom 1990-ih. Dobar dio vlasnika miniranih kuća, kojih po neslužbenim procjenama ima 550, živi u drugim zemljama, a mnogi su podnijeli tužbe za naknadu štete zbog terorističkog akta. Odštetu bi im omogućio čak i rigidni, nepravedni prijašnji Zakon o odšteti za terorističke akte donijet u vrijeme Ivice Račana, jer su u tim kućama imali prebivalište. Ali sudovi u Hrvatskoj, što zbog političke (zlo)volje, što zbog loše ekonomske situacije, do sada nisu dodjeljivali odštete, već se vlasnike upućivalo na postupak obnove uz uslov da povuku tužbe. Kvaka je u tome da će im kuće, ako dobiju pozitivno rješenje, jednog lijepog dana biti obnovljene ili sagrađene u bitno manjoj kvadraturi: 35 metara četvornih za prvog, a po deset kvadrata za svakog narednog člana domaćinstva, dok su minirane kuće imale daleko veću površinu, a da o njihovoj opremljenosti i ne govorimo.

1/1