Novosti

Društvo

Lijek za nesanicu

Zahvaljujući presudi Županijskog suda u Osijeku, Karolina Vidović Krišto je preko odijela ugnjetavačice uspjela navući kabanicu žrtve i sve to fino naplatiti

Fzkevhcenlaezcx3new1h3vkkon

Karolina Vidović Krišto (desno) i obožavatelji (foto Ivo Čagalj/PIXSELL)

Karolini Vidović Krišto, bivšoj novinarki HTV-a, ovih je dana pošlo za rukom da u život vrati makar naslov svoje emisije, koja je početkom 2013. skinuta s programa. Jer kako drugačije nazvati situaciju u kojoj je, kako potvrđuje sudska praksa, sve češće moguće javno promovirati diskriminatorne sadržaje i za to biti novčano ‘nagrađen’ negoli – ‘Slikom Hrvatske’.

Podsjetimo, Vidović Krišto je krajem 2012., u jeku homofobne kampanje koja se vodila tokom rasprave o uvođenju zdravstvenog odgoja u škole, emisiju ‘Slika Hrvatske’ odlučila zloupotrijebiti u propagandne svrhe. Osim činjenice da je u eteru javnog medijskog servisa pročitala pismo izvjesnog gledatelja Žarka, koji je zdravstveni odgoj nazvao ‘seksualnim zlostavljanjem mladih i djece’, novinarka je prikazala dijelove dokumentarnog filma ‘The Kinsey Syndrome’. A kakvo pismo, takav i dokumentarca: bila je riječ o uratku Christiana J. Pinta u kojem se u korelaciju dovode homoseksualnost i pedofilija. Tako se prikazivanjem uratka, koji je ‘preuzet s interneta’, zbog čega se gledateljima valjalo ispričati zbog ‘loše kvalitete snimke’, osim o autorska prava, Vidović Krišto ogriješila i o zdrav razum te čitav niz antidiskriminacijskih odredbi.

Novinarka, koja je u međuvremenu dobila podršku američke konzervativke Judith A. Reisman, ali i izvanredni otkaz zbog vrijeđanja ravnatelja HRT-a Gorana Radmana, zbog svega navedenog se 2013. našla u užem izboru za homofoba, odnosno homofopkinju godine. Riječ je o tituli koju je tradicionalno dodjeljivalo Zagreb Pride udruženje. ‘Pokazalo se da se zaista radi o propagandnoj i neobjektivnoj emisiji koja nema veze s novinarstvom već se zloupotrebljava za radikalni aktivizam. Dijelovi tog priloga su sadržavali snimke filma za koje HTV nije imao osigurana autorska prava. A znate kako već ide – tko krade, taj, valjda, i laže’, stajalo je u tekstu kojim je Zagreb Pride pozivao na glasanje. Laskava titula na kraju je ipak pripala njenom istomišljeniku, kardinalu Josipu Bozaniću.

No, kako se ispostavilo pravomoćnom presudom Županijskog suda u Osijeku, Vidović Krišto naposljetku ipak nije ostala praznih ruku. Zbog povrijeđenog joj dostojanstva, časti i ugleda, što se manifestiralo, kako se navodi u presudi, ‘u vidu uznemirenosti, nesanice, osjećaja snažnog psihičkog pritiska i stalne napetosti, ogorčenosti, te stigmatiziranosti u privatnom i poslovnom životu’, Zagreb Pride joj je dužan isplatiti 30.000 kuna. Iznos je uvećan za zatezne kamate i odvjetničke troškove njenog odvjetnika i uvaženog kolumnista desnih portala Zvonimira Hodaka.

Osim što je zahvaljujući presudi Karolina Vidović Krišto preko odijela ugnjetavačice uspjela navući kabanicu žrtve i sve to fino naplatiti, ovakav sudski ishod ide u prilog činjenici da hrvatsko pravosuđe sve učestalije primjenjuje dvostruke kriterije kada je u pitanju sloboda govora. Zanimljivo, najčešće je sklono onima koji svoj javni rad posvećuju slavljenju homofobije. Uz slučaj bivše HTV-ove novinarke dovoljno se prisjetiti lanjske presude kojom je Ivan Poljaković, profesor sa Sveučilišta u Zadru, bio oslobođen krivnje unatoč tome što je u nekoliko navrata javno tvrdio da je homoseksualnost bolest.

Paradoksalno, Poljaković, koji je u javnosti poznatiji po svojim homofobnim stavovima negoli akademskim dosezima, oslobođen je upravo u ime zaštite spomenute ustavne vrijednosti. Hrvatsko pravosuđe bi na usuglašavanje jedinstvenih kriterija uskoro moglo izazvati obraćanje LGBT aktivista i aktivistkinja Ustavnom, a potom, ovisno o ishodu presude, i Europskom sudu za ljudska prava. Dok očekujemo presudu, nesumnjivo je da će nam pojedinci i organizacije bliski Katoličkoj crkvi još koji put demonstrirati kako instrumente tzv. pravne države itekako znaju iskoristiti za promociju vlastitih ideja. Bilo da je riječ o borbi pred sudovima ili referendumskim inicijativama.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više