Novosti

Politika

Ljudski lanac na bedemima Europe

Granice su zatvorene. Grčka je, s više od 40.000 migranata, veliki hot-spot. Brisel plaća Turskoj da po svaku cijenu zaustavi migracije. Kriminaliziraju se i oni koji izbjeglicama žele pomoći, što podsjeća na najmračnije doba europske povijesti

Ptky573mejmqlyhc8b53nh9pp9y

Ljudska tragedija na europskim granicama – pokušaj ulaska u Makedoniju (foto Bosco Davide/ABACA/PIXSELL)

Posljedice europsko-turskog dogovora o zatvaranju granica proteklih su dana najuočljivije u sjevernom grčkom gradu Idomeniju, u kojem je ostalo zarobljeno oko dvanaest tisuća ljudi, među kojima i nekoliko tisuća djece: danima ondje borave na hladnoći, spavajući doslovno u blatu, a izbila je i epidemija hepatitisa A, dok se za komadić zaražene hrane i komad drveta ljudi doslovce tuku. U trenutku nastanka ovog teksta, u utorak, oko 2000 ljudi odlučilo je zaobići postavljenu žicu i preko zelene granice pokušati ući u Makedoniju. Tri su osobe pritom izgubile život, a oko 600 ljudi makedonska je vojska počela loviti i gurati u kamione kojima ih vraćaju u Grčku; preko Suve rijeke, formirajući ljudski lanac, prešlo je svega oko 800 njih. Uhapšeni su novinari, volonteri i svatko tko im je na bilo koji način pokušao pomoći, a pristup nije dopušten ni UNHCR-u. Nakon kriminalizacije migranata iz Afrike, potom svih onih koji ne dolaze iz Sirije, Iraka i Afganistana, a zatim i izbjeglica općenito, danas se kriminaliziraju i svi koji žele pomoći.

Da je migracije nemoguće zaustaviti ogradama i zidovima jasno je bilo i aktivistima koji su se prošlog petka okupili na zagrebačkome Markovu trgu kako bi poslali poruku solidarnosti svim ljudima u migracijama. ‘Solidarnost koju smo u Hrvatskoj mogli vidjeti tijekom posljednjih šest mjeseci, a u drugim državama na ruti i puno dulje, nešto je čime se treba ponositi i isticati, a ne kažnjavati. Svođenje izbjeglica na brojke, dehumanizacija njihova postojanja te kriminalizacija solidarnosti prema onima kojima je podrška potrebna podsjećaju na najmračnije doba europske povijesti. Ne postoje oni i mi; postoje ljudi koji su u potrebi i postoje ljudi koji su im spremni pružiti podršku, postoji ljudskost, postoji otpor i odbijanje provođenja nepravednih zakona’, kaže se, uz ostalo, u priopćenju inicijative Dobrodošli.

U Hrvatskoj nakon dolaska nove vlasti sve teže pratimo statistiku i imamo uvid u situaciju u zatvorenom sektoru kampa u Slavonskom Brodu. Ondje je u trenutku nastanka ovog teksta bilo 236 osoba kojima prijeti deportacija u Grčku, osim ako ne zatraže azil u Hrvatskoj. Problematično je posebice to što je upitno znaju li ti ljudi uopće koja prava mogu iskoristiti, a slično je i sa svima onima koji su u prihvatilištu za strance u Ježevu. Da Hrvatska još od prodaje oružja u Siriji itekako ima ulogu u nastanku i produbljivanju problema vezanih uz najveću migraciju nakon Drugoga svjetskog rata pokazuju i svakodnevne deportacije migranata, a to je jasno i na primjeru kampa u Slavonskom Brodu. Prošle je srijede objavljen izvještaj koji su sastavili aktivisti i aktivistice organizacija Ar ju sirijus? i inicijative Dobrodošli, u kojem se govori o prisilnim zadržavanjima ljudi od studenoga prošle godine: izvještaj se bavi osobama koje su prilikom registracije u Slavonskom Brodu izdvojene uz zabranu nastavka putovanja ili onima koje su vraćene u Hrvatsku pošto su izdvojene na graničnim prijelazima u Austriji ili Sloveniji.

U utorak je oko 2000 ljudi odlučilo preko zelene granice pokušati ući u Makedoniju. Tri su osobe pritom izgubile život, a oko 600 ljudi makedonska je vojska utrpala u kamione i vratila u Grčku; preko Suve rijeke, formirajući ljudski lanac, prešlo je svega oko 800 njih

‘U zimskom prihvatno-tranzitnom centru u Slavonskom Brodu proteklih su mjeseci u različitim dijelovima pod strogim nadzorom policije boravile obespravljene, prisilno zadržane, u potpunoj neizvjesnosti sistemski zastrašene osobe svih dobnih skupina, različitih nacionalnosti i zemalja podrijetla. Osim pojedinaca oba spola, pritvorene su i cijele obitelji, djeca, uključujući šestomjesečnu bebu i maloljetnike bez pratnje, invalide i pripadnike ostalih ranjivih skupina. Pritvoreni su dulje vremensko razdoblje, bez pravne osnove, u neodgovarajućim uvjetima i nije im pružena adekvatna, sustavna i kontinuirana pravna, medicinska i psihološka pomoć. Osim toga, osobama u zatvorenim dijelovima kampa koje su u cijelosti pod nadležnošću Ministarstva unutarnjih poslova, kako saznajemo iz telefonskih razgovora s njima, nisu pružene nikakve informacije o razlozima vraćanja i prisilnog zadržavanja, trenutačnom statusu i daljnjoj sudbini, niti su im izložene pravne specifičnosti vezane uz svaki pojedinačni slučaj’, piše u objavljenom izvještaju, koji spominje nevjerojatnu diskriminaciju ljudi zaustavljenih na svom putu i to ponajviše zbog razloga na nivou insinuacija.

O ukupnom broju osoba koje su bile prisilno zadržane u zatvorenim dijelovima kampa u Slavonskom Brodu ne postoje javno dostupni podaci, ali rekonstrukcija prema podacima navedenima u dnevnim izvještajima inicijative Dobrodošli, organizacije Ar ju sirijus? i Dejli njuz dajdžesta upućuje na to da je u posljednja četiri mjeseca ondje pod ingerencijom hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova fizički zarobljeno, odnosno prisilno zadržano barem 600 osoba, različitih nacionalnosti i dobi.

Granice su zatvorene. Grčka, u kojoj je više od 40.000 migranata, postaje jedan veliki hot-spot i pokušava izvući dodatni novac od Brisela. Taj isti Brisel spreman je platiti Turskoj još tri milijarde eura kako bi po svaku cijenu zaustavila migracije, ne obazirući se na činjenicu da Turska nije i još dugo neće biti sigurna treća zemlja. Riječ je o pravno i etički problematičnom sporazumu, no o ljudskim pravima i dalje izbjegavamo govoriti, što samo potvrđuje da nikada nije postojala izbjeglička kriza, nego isključivo kriza Europe. Ljudska tragedija, nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji, opet se zbiva na europskom tlu. Zaboravljena je i fotografija kurdskog dječaka Ajlana Kurdija. Danas uplakanu djecu gledamo na televiziji hladno i bez emocija, jedući pritom zdrav doručak… A sve ono što smo spremni napraviti najsiromašnijima, ljudima bez ikakvih građanskih prava, već sutra može biti primjenjivo i na nas ili, za početak, na naše otpuštene radnike, siromašne i sve ostale obespravljene.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više