Novosti

Društvo

Make NDH Great Again

Prošlotjedna erupcija mržnje kulminirala je fašističkim maršem u centru Zagreba, koji je osudila i američka ambasada. Ignoriranje porasta mržnje i netrpeljivosti na domaćem planu toliko je uspješno i normalizirano da ih je Hrvatska počela izvoziti

Svi događaji koji slijede zbili su se u samo jedan, protekli tjedan.

Profašistički marš u centru Zagreba. Privođenje mladića osumnjičenog za obljepljivanje Vukovara naljepnicama na kojima su prikazani obješeni ljudi s natpisom ‘srpsko obiteljsko stablo’. Pismo Davora Bernardića kojim traži policijsku zaštitu potpredsjednice Sabora Milanke Opačić zbog brojnih uvreda i prijetnji koje je zaprimila nakon što je ekstremistički portal Dnevno.hr objavio fotomontažu (za koju su tvrdili da je autentična) njezinog ‘poziranja s četničkim simbolima’. Zatim, spaljivanje ‘vrača iz regiona’ Milorada Pupovca na 22. Kambelovskom, odnosno 11. Županijskom krnjevalu u Kaštel Kambelovcu, u čemu su, kako piše ‘Slobodna Dalmacija’, ‘obožavatelji krnjevala zasigurno najviše uživali’ jer je riječ o ‘čoviku bez kojega se u našoj lipoj zemlji zadnjih 25 godina ne može ništa napravit’, da bi – ograđujući se ‘ruganjem maškara’ – potom pojasnili zašto su izabrali baš njega: ‘bez njega nemoš ni prnit, za svako govno u državi njega se mora pitat’ i zato su mu ‘maškare odlučile stat na kraj – jer žele komadić svoje zemlje’. Potom, objava izvještaja međunarodne organizacije Amnesty International kojim se ustvrđuje kako su u proteklih godinu dana u Republici Hrvatskoj prisutniji nacionalistička retorika i govor mržnje prema različitim manjinskim skupinama, ponajviše nacionalnim manjima i izbjeglicama, što je doprinijelo ‘jačanju netolerancije i nesigurnosti u zemlji’, a izvještajem, između ostalog, upozoravaju na ‘nastavak kontinuiranih prijetnji slobodi medija i napada na novinare’. Konačno, Drago Pilsel podignuo je kaznenu prijavu protiv Viktora Kordića, glavnog urednika već spomenutog portala Dnevno.hr, zbog objave teksta naslovljenog ‘Spriječimo posrbljavanje riječkog Sveučilišta te stvaranje SAO Krajine u Rijeci!’ u kojem se prenosi proglas grupacije ‘Spasimo Rijeku’ koja Snježanu Prijić Samaržiju, sada već izabranu rektoricu Sveučilišta u Rijeci, opisuje kao ‘aktualnu prorektoricu, rođenu u Kninu i školovanu u Beogradu’ čiji je cilj, dekodira portal Dnevno.hr, ono u naslovu istaknuto ‘posrbljavanje Rijeke’.

Vlada na mala vrata namjerava unositi radikalno konzervativne vrijednosti u sve pore upravljanja, kako na vanjskopolitičkom planu tako i u javne politike - kaže Sara Lalić i dodaje da građani vide što se događa

U razdoblju od ponedjeljka, 20. veljače do nedjelje, 26. veljače gore opisana erupcija netrpeljivosti i govora mržnje na unutarnjem planu presijecana je vijestima o promjeni stavova koje Republika Hrvatska zastupa u vanjskoj politici. Ignoriranje uzročno-posljedičnih veza i političke odgovornosti na kućnom pragu transformiralo se u pokušaj nametanja diskriminatornih politika i drugim zemljama.

Na prošlogodišnjem Tradfestu, festivalu koji organizira neokonzervativna udruga Vigilare, ministar vanjskih poslova, potpredsjednik Vlade i predsjednik Koordinacije za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava, Davor Ivo Stier, dao je do znanja što namjerava napraviti. Tada je najavio obračun s onim zakonima koji su u neskladu s ‘prirodnim zakonom’, a koji predstavljaju ‘izazov za kršćanina’, a sada svoju namjeru ostvaruje točno onako kako je i najavio – postepeno.

Proteklih dana doznali smo najprije kako je vlada Andreja Plenkovića odlučila odustati od već kreiranog (i javno raspravljenog) Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i krenuti u postupak njegove izrade iz početka. Posebno oduševljenje tim potezom iskazala je daktilografska služba Željke Markić na portalu Narod.hr, koja je vijest o neusvajanju Nacionalnog plana prezentirala kao velik uspjeh zagovaračkih sposobnosti udruge i stranke U ime obitelji. S ozbiljnom i stvarnom prijetnjom gubitka 6,881 milijarde eura iz europskih fondova, a za čije je povlačenje nužno usvajanje Nacionalnog plana, koji i tako kasni gotovo dva mjeseca, u tekstu se ne diče.

Oduševljen je, sasvim sigurno, bio i novi posebni savjetnik za ljudska prava Ladislav Ilčić, koji je uz politički mogao slaviti i obiteljski uspjeh. Naime, kako je pisao portal Faktograf, upravo je Kristina Pavlović, Ilčićeva sestra i suborkinja iz udruge GROZD i strančice HRAST, bila jedna od onih koji su u svojim primjedbama u javnoj raspravi zatražili upravo ovakav razvoj situacije.

Zanimljivo, u radnoj skupini koja se bavila izradom Nacionalnog plana, a koja je prvi put oformljena 2014. godine, bilo je mjesta za ukupno pet organizacija civilnog društva stručnih za područje ljudskih prava, a prijavile su se samo dvije, Centar za mirovne studije i Hrvatski pravni centar.

- U radnoj je skupini bilo još dovoljno mjesta za organizacije civilnog društva koje mogu dokazati svoju ekspertizu i iskustvo u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije. Pitanje je, doduše, jesu li organizacije koje se sada vesele što plan nije donesen takvu ekspertizu mogle dokazati te mogu li je i danas demonstrirati. Reference, za razliku od ljepote, i dalje nisu u očima promatrača - pojašnjava nam Sara Lalić, koja je kao predstavnica Centra za mirovne studije sudjelovala u radnoj skupini za izradu sada odbačenog Nacionalnog plana.

Nova radna skupina sudjelovat će u izradi tog strateškog dokumenta dvojake svrhe: osim što govori o službenom stavu države prema diskriminiranim skupinama, on služi i kao putokaz institucijama za rješavanje detektiranih problema u određenim vremenskim okvirima i za tu svrhu previđenim sredstvima. U istom, prošlom tjednu, Stier je zapravo dao do znanja što možemo očekivati u novom Nacionalnom planu. Naime, pod Stierovim vodstvom Hrvatska je uputila primjedbe na Nacrt zaključaka Vijeća za vanjske poslove o prioritetima EU-a u UN-ovim tijelima za ljudska prava u 2017. godini. Radikalnost Stierovih kritika upućenih Vijeću EU-a nadmašuje i one koje su uputile Mađarska i Poljska, države koje su posljednjih godina označenici kršenja ljudskih prava i narušavanja medijskih sloboda, dakle pojmova i civilizacijskih dostignuća koji hrvatskoj vladi predstavljaju, očito, prazne označitelje. Ispunjava ih tek sposobnost manipulacije radi postizanja retrogradnih ciljeva, a na štetu izborenih sloboda i prava. Hrvatska sada, nakon potpunog zaokreta, zastupa stav da formulacija Vijeća EU-a u kojoj se tvrdi da će ‘ostati predana spolnom i reproduktivnom zdravlju’ ne uključuje pravo na abortus, za razliku od Mađarske i Poljske izrijekom spominje kršćane kao vjersku manjinu, a zajedno s Mađarima ističe važnost ‘tradicionalnog braka’, dok je spremnost zaštite od diskriminacije LGBT osoba potpuno izbrisana.

- Jasno je najavljeno da ova Vlada na mala vrata namjerava unositi radikalno konzervativne vrijednosti u sve pore upravljanja, kako na vanjskopolitičkom planu tako i u javne politike, čiji je cilj upravo zaštita prava i sloboda građana od nasrtaja isključujuće retorike i djelovanja - govori nam Sara Lalić i dodaje da takva namjera Vlade ne znači da građani ne vide što se događa i da na to neće znati odgovoriti.

- Ne želimo i ne možemo se odreći prava koja su davno izborena - zaključuje Sara Lalić u trenutku u kojem iščekujemo i odluku Ustavnog suda o (ne)ustavnosti takozvanog Zakona o pobačaju i preporuke koje će uputiti Saboru.

Paralelno s otkrivanjem Stierovog prekrajanja vanjske politike Hrvatske, doznali smo – zahvaljujući posljednjem profašističkom skupu, jednom predsjedniku proustaške stranke i jednoj zastavi druge države – kako se i na razini unutarnje politike mogu dogoditi, makar retorički, nevjerojatni zaokreti uz samo malo vanjskog pritiska.

Prošle su nedjelje centrom Zagreba marširali, od glave do pete odjeveni u crno i uz pratnju limene glazbe, pobornici proustaške stranke A-HSP i njezina predsjednika Dražena Keleminca, nesinkronizirano su prisezali i ustaškom krilaticom pozdravljali. Održavanje skupa ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić nije zabranio, a skup je okončan ponovnim uhićenjem Dražena Keleminca zbog uzvikivanja ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’.

Izuzev urlikanja i prosipanja mržnje pod prozorima SNV-a, HDZ-a i SDP-a, ovaj profašistički skup bio bi, da nije jedne ključne razlike, u osnovi identičan onome iz prosinca prošle godine, koji je također organizirao Keleminec, a nakon kojega je s nekolicinom pobornika uhićen te mu je izrečena mjera zabrane prilaska spomenutim organizacijama. Bez jedne ključne razlike bio bi, u osnovi, identičan i antisrpskom okupljanju održanom samo osam dana prije te nedjelje i to na istom mjestu, na Trgu bana Jelačića. Naime, stotinjak okupljenih na skupu nazvanom ‘Hrvatski antifašizam kroz čudnovate zgode šegrta fašizma – Vojislava i Milorada’, u organizaciji udruge Žene u Domovinskom ratu – Zadar i Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata – grada Vukovara, sudjelovalo je u ksenofobno-mrzilačkom spektaklu. A ključna razlika je u sljedećem: Keleminčevi ustaški pristaše ovaj put okitili su se, baš kao i srpski radikali Vojislava Šešelja, američkom zastavom i slavili novog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Na adrese medija ubrzo je pristigao dokument traljavo nazvan ‘Priopćenje – Vlada osuđuje ekstremizam2’. Iz Vlade su najprije pojasnili kako osuđuju postavljanje ‘uvredljivih i sramotnih plakata’ u Vukovaru kao i ‘svaki akt provokacijskog karaktera protiv srpske manjine’. Osudili su zatim, samo nekoliko sati od početka održavanja skupa, i ‘postrojavanje pripadnika stranke A-HSP-a u Zagrebu’ i to zato što se ‘promoviranjem ustaštva i nacizma, napadaju temeljne vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske’.

Usklici isti, znakovlje na odjeći isto, grbovi i ustaške zastave već viđeni, ploča s ustaškim pozdravom još uvijek stoji nakalemljena na dječji vrtić u Jasenovcu, ali zato prvi put zavijori tkanina s trinaest bijelih i crvenih pruga sa 50 zvjezdica u lijevom kutu i odmah se Vladino vidno polje raščisti. Odjednom vide ustaše, čak i bez Povjerenstva za suočavanje s prošlošću. Inače, službeni sastav Povjerenstva još uvijek nije poznat, no prema informacijama koje kapaju u medije o onima koji će donositi odluke o ploči u Jasenovcu, teško je povjerovati da će Povjerenstvo reći decidirano ‘ne’ promociji fašizma, bez pakiranja ustaškog pozdrava u ‘osudu obaju totalitarizama’ i lamentiranja o nepovezanosti krilatice HOS-a s onom ustaškog režima. Ipak je na ploči ugraviran samo hrvatski, a ne i američki grb.

Dan kasnije, u ponedjeljak, službenu osudu ‘neonacističkog skupa’ javnosti je odaslalo i veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država. Nakon njih oglasila se i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ista ona koje je osam dana nakon homofobnog napada suzavcem na prepun klub SuperSuper i dva dana nakon antisrpskog skupa, da izdvojimo samo najrecentnije primjere, u intervjuu Mislavu Bagi tvrdila kako je uspjela u ‘konceptu zajedništva’ jer ‘nema više onih uvreda, onih ponižavanja, nema podjela’.

No za razliku od Vlade, predsjednica je ostala nešto dosljednija. Najprije je objasnila da je njezin ‘stav o izljevima mržnje dobro poznat’, a onda, kao što nam je već dobro poznato, odigrala klasičnu zamjenu teza i prebacivanja odgovornosti. Problem s profašističkim skupovima vidi u onima koji na njih obraćaju pozornost jer im ‘time dajemo ono što žele’. Dodala je i da se time ‘ne samo stvara dojam da je Hrvatska netolerantnija nego što jest, nego se potiče mržnja’.

Iz pobrojanih događaja, zbijenih u jedan jedini tjedan, jasno je da porast zločina iz mržnje i porazno stanje ljudskih prava nisu pitanje dojma. Riječ je, naprosto, o činjenicama.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više