>

novosti logo

Kronika Kronika

Manjinska prava u (ne)milosti lokalne samouprave

Slab odziv na manjinske izbore i neisplata sredstava za izbornu promidžbu samo su neki od problema s kojima se susreću pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj, rečeno je na edukaciji u Sisku, održanoj u sklopu projekta ‘Učinkovita manjinska vijeća za više manjinskih prava’

U okviru projekta ‘Učinkovita manjinska vijeća za više manjinskih prava’, čiji je nositelj Srpsko narodno vijeće uz partnerske organizacije Projekt građanskih prava (PGP) iz Siska i Rehabilitacijski centar za stres i traumu iz Zagreba, u Sisku je 18. marta održan prvi od četiri edukacijska modula koja su namijenjena članovima vijeća nacionalnih manjina.

Saša Zeljug iz PGP-a okupljenim je srpskim, bošnjačkim, albanskim, češkim i ukrajinskim vijećnicima govorio o manjinskim politikama, njihovoj definiciji, važnosti i ulozi. Podsjetivši da prava nacionalnih manjina spadaju među ‘mlađa’ ljudska prava, Zeljug je kazao da u svijetu ima 22 puta više nacionalnih manjina nego što ima priznatih država, odnosno da nema zemlje u kojoj manjine ne žive.

- Nažalost, ne postoji jedinstvena politika prema nacionalnim manjinama, pa svaka zemlja ima vlastiti pristup tome pitanju, čak i unutar EU. Tako npr. Grčka, Bugarska, Francuska i Finska ne priznaju nacionalne manjine, neke zemlje kao što je Italija priznaju samo jezične manjine, dok ih Austrija, Mađarska, Slovenija i Hrvatska priznaju, barem deklarativno, odnosno u zakonskim i ostalim normativnim aktima. Ipak, Slovenija priznaje ‘stare’ manjine kao što su talijanska ili mađarska, ali ne priznaje ‘novonastale’, tj. pripadnike naroda iz bivše Jugoslavije - objasnio je Zeljug.

Osvrćući se na bivšu SFRJ, rekao je da se manjinsko pitanje otpočelo rješavati Ustavom iz 1974., a zatim nastavilo formiranjem novih država nastalih nakon raspada Jugoslavije. Zeljug je podsjetio na donošenje prvog zakona kojim su se normirala ljudska prava te prava nacionalnih i etničkih manjina u Hrvatskoj, kao i da su nakon ‘Bljeska’ i ‘Oluje’ dokinute neke njegove odredbe.

Podsjetio je i na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine, koji je bio jedan od uslova tokom pretpristupnih pregovora s EU. Aktivist PGP-a govorio je i o važnosti zagovaranje i učešća predstavnika građana u definiranju manjinskih politika, a u raspravi je bilo riječi o konkretnim problemima s kojima se susreću manjinska vijeća kao što su nedostatak prostora i sredstava za rad.

O iskustvima iz prakse govorio je i Boris Milošević, pomoćnik ministrice uprave, podsjetivši na evoluciju zakonskih i podzakonskih akata, ali i probleme s kojima se manjinska vijeća i predstavnici susreću na izborima i tokom mandata.

- Slab odziv na manjinske izbore, nezainteresiranost pripadnika manjina da se nađu na kandidacijskim listama i neisplata sredstava za izbornu promidžbu samo su neki od problema – kazao je Milošević i potom naglasio da postojeći pravni akti do kraja ne definiraju obaveze lokalne i regionalne samouprave koje tek mogu, a zapravo ne moraju financirati aktivnosti vijeća, zbog čega je izvršavanje zakonskih obaveza prepušteno dobroj volji.

Spomenka Đurić iz SNV-a je nakon skupa u razgovoru za ‘Novosti’ objasnila da je prvi edukacijski modul osim na važnost učešća građana u definiranju manjinskih politika i nadzoru njihovog provođenja usmjeren i na značaj kojeg one imaju u dosljednoj primjeni manjinskih prava.

- Učesnici su razmijenili vlastita iskustva pa su se tako članovi srpskog i bošnjačkog vijeća iz Petrinje usuglasili o potrebi zajedničkih aktivnosti – objasnila je voditeljica projekta.

Dva dana ranije isti edukacijski modul održan je i u Kninu, ali s nešto manje učesnika budući da na tom području djeluju uglavnom srpska vijeća. Naredni edukacijski modul održat će se za mjesec dana. Podsjetimo, projekt SNV-a i njegovih partnera započeo je u novembru 2015. i provodit će se 18 mjeseci u Šibensko-kninskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Projekt ‘težak’ 150.000 eura financira se iz EU Programa IPA 2012 – ‘Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za osiguravanje djelotvorne provedbe standarda EU u ostvarenju ljudskih prava’. Njegova je svrha povećavanje kapaciteta vijeća nacionalnih manjina za nadzor i jačanje primjene ljudskih prava manjinskih grupa te jačanje utjecaja lokalnih manjinskih vijeća u procesu provođenja nediskriminacije i politike jednakih mogućnosti. Cilj projekta je poticati i jačati suradnju i dijalog između manjinskih predstavnika i predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti radi efikasnijeg provođenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina

1/3