Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina prihvatio je Izvještaj o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2015. godinu, ocijenivši da je njime dan kvalitetan i cjelovit pregled rada DORH-a, USKOK-a, te županijskih i općinskih državnih odvjetništava. Tokom 2015. godine evidentirana je 41 prijava za kaznena djela zločina iz mržnje, od kojih su u 18 predmeta u toku izvidi ili provođenje dokaznih radnji, dok je u 7 predmeta podignuta optužnica, u tri su sudovi donijeli presude, a za 8 prijava donesena je odluka o nepokretanju kaznenog postupka. Članovi Odbora naveli su da te brojke, u odnosu na ukupan broj kaznenih prijava, ne potkrepljuju dojam u javnosti o značajnom porastu zločina iz mržnje i govora mržnje tokom 2015. i 2016. godine, osobito prema pripadnicima nacionalnih manjina. No, naglasili su da se bez odgovarajućeg postupanja policije, DORH-a, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, takve pojave neće moći suzbiti.
Odbor je po pitanju suđenja za ratne zločine naveo da se ne smije podleći različitim pritiscima javnosti da se selektivno pristupa istragama tih zločina, te da oni koji rade na tim slučajevima ne smiju biti izloženi nikakvim utjecajima. Naglašeno je da je iznimno važno ujednačiti kriterije u postupanju prema počiniteljima, neovisno o tome koje su nacionalnosti, osobito kada je riječ o iznalaženju dokaza i svjedoka ili pak o terećenju zbog zapovjedne odgovornosti.
Od državnog odvjetnika zatraženo je da predstavi mehanizme postupanja u slučajevima obiteljskog nasilja i obrazloži način, tok i trajanje postupanja, kao i informiranje žrtava obiteljskog nasilja o tome. Članovi Odbora zatražili su i posebno obzirno postupanje državnih odvjetništava u postupcima upisa vlasništva i drugih stvarnih prava na Republiku Hrvatsku, osobito u slučajevima kada su zbog neusklađenih evidencija i neupisivanja prava u javnim evidencijama neke nekretnine uknjižene kao vlasništvo RH, a treće osobe smatraju da su one njihovo vlasništvo. Za takve slučajeve, preporučeno je državnim odvjetništvima da sklope nagodbu i sporove riješe u mirnom postupku van suda.
Članovi Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmatrali su na svojoj sjednici i prijedlog Zakona o strancima. Tokom javne rasprave o predloženim izmjenama i dopunama tog Zakona, predlagatelju su upućeni brojni prijedlozi zainteresirane javnosti od kojih su tek neki u cjelini ili dijelom prihvaćeni. No, ostao je neuvažen niz prijedloga usmjerenih na zaštitu ljudskih prava, a s ciljem poboljšanja predloženih zakonskih izmjena. Također, Odbor je zaključio da RH treba unapređivati sustav primitka, boravka, integracije stranaca, kao i nužne mehanizme nadzora i kontrole, ali i izbjegavati ugrađivanje još restriktivnijih mjera u važeće zakonske odredbe.
Zakon o strancima i Romi
Na saborskoj raspravi o konačnom prijedlogu Zakona o strancima, nezavisni zastupnik Veljko Kajtazi je naveo da bi tim Zakonom u određenim segmentima moglo doći do ugrožavanja prava socijalno ugroženih, te se otvoriti prostor za arbitarno postupanje MUP-a i ostalih institucija prema pripadnicima romske nacionalne manjine koji se vode kao stranci, iako nemaju poveznice niti s jednom drugom državom osim Hrvatske.
- Romi nemaju matičnu državu, pa su određene odredbe ovog zakona posebno loše prema njima, jer bi se time izjednačio njihov status sa, na primjer, onima koji su u Hrvatsku stigli zadnjim izbjegličkim valom. Radi se o konkretnom problemu, jer postoji znatan broj Roma koji iz raznih razloga nisu pribavili državljanstvo RH, iako su rođeni u Hrvatskoj, a žive u nehumanim uvjetima u odvojenim naseljima. Dakle, ne radi se o strancima nego o osobama koje su ovdje oduvijek, a zbog posebno loših okolnosti nisu bili u mogućnosti ostvariti svoja prava. Dosadašnjom praksom se tim osobama odobravao privremeni boravak zbog humanitarnih razloga. Zato je potrebno uvesti iznimke za Rome u tom statusu, pa da za privremeni ili stalni boravak ne budu dužne priložiti valjanu stranu putnu ispravu - rekao je Kajtazi.
