Novosti

Manjinski zastupnik

Jaдaн oмjeр улoжeнoг и дoбивeнoг

Нa пoдручjу двaдeсeтaк хрвaтских oпћинa с нajнижим индeксoм рaзвиjeнoсти, 36 пoстo држaвних и 48 пoстo жупaниjских цeстa трeбa сaнaциjу, дoк 65 пoстo тих нaсeљa, у кojимa живи oкo 5.000 oбитeљи, вoдe нeмa joш oд 1995. гoдинe. Прoсjeчнa стoпa нeзaпoслeнoсти у тим крajeвимa изнoси 33 пoстo, a прoсjeчни oсoбни дoхoдaк oкo 900 кунa

T6yruv90kbi048y39wxdh50xg0n

Omjer uplaćenog i povučenog iz EU fondova: Poljska 1: 5, Hrvatska 1: 1,4  (foto Ivica Galović/PIXSELL)

Na saborskoj raspravi o Prijedlogu državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. te projekciji za 2018. i 2019. Milorad Pupovac je u ime Kluba zastupnika SDSS-a kazao da valja obrazložiti kako se to misli ostvariti: naime, predviđa se povlačenje znatnih sredstava iz EU-fondova, premda je hrvatska praksa po tom pitanju dosad bila zabrinjavajuće loša.

- Prošle je godine Portugal u europskim sredstvima sudjelovao s 1,6 milijardi eura, a povukao je 4,9 milijardi. Poljska je sudjelovala s 3,5 milijarde, a povukla je 17,5 milijardi. Mađarska je participirala s 900 milijuna kuna, a izvukla više od sedam milijardi, dok je Italija povukla pet puta više nego što je uložila. Kako Hrvatska stoji po tom pitanju? Mi smo uplatili nepunih 400 milijuna eura, a povukli samo 550 milijuna - naveo je Pupovac, dodavši da je za svaku pohvalu ambicioznost Ministarstva gospodarstva (koje iz EU-fondova planira povući 970 milijuna kuna) i Ministarstva poljoprivrede (namjera je izvući četiri milijarde kuna), no ostaje upitnim kako to misle ostvariti. Isto tako, ne smatra dobrim što se za Europski fond za regionalni razvoj sljedeće godine planira pet posto manje sredstava nego ove.

- Pohvaljujemo plan da se formira Fond za regionalni razvoj, no za njegov je start potrebno puno više novca od planiranih 45 milijuna kuna. Neophodno je da Ministarstvo regionalnog razvoja ima ambiciozniji pristup razvojnim politikama, mehanizmima i proračunskim sredstvima; koliko je to potrebno, ilustrirat ću na primjeru dvadesetak hrvatskih općina s najnižim indeksom razvijenosti, od kojih je u bar deset njih SDSS na vlasti. Na tim područjima 36 posto državnih cesta vapi za popravkom i 48 posto županijskih cesta treba sanaciju. Posebno je šokantno što 65 posto tih naselja, u kojima živi oko 5.000 obitelji, vode nema još od 1995. Prosječna stopa nezaposlenosti u tim krajevima iznosi 33 posto, a prosječni osobni dohodak oko 900 kuna. Kako je moguće sve to promijeniti ako nećemo ambicioznije ulagati sredstva za regionalni razvoj u ta područja? – zapitao je Pupovac.

Upozorio je i na nesrazmjer pri raspodjeli sredstava za područja posebne državne skrbi.

- Dobro je što su sredstva za obnovu i stambeno zbrinjavanje povećana na više od 20 milijuna kuna, no Vlada je u sklopu toga donijela i odluku po kojoj će se pripadnicima braniteljskih formacija HV-a i HVO-a unaprijed dati stotinu bodova. Time će svi ostali, uključujući i domicilno stanovništvo koje traži program obnove, za toliko biti u zaostatku. Ako će ta sredstva osigurati Ministarstvo branitelja, nemamo ništa protiv, no ako će ona ići iz Ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, tada je to diskriminacija. Još su tisuće onih koji čekaju da im se obnove kuće i da ih se stambeno zbrine, a to je sve trebalo biti riješeno do ulaska u Europsku uniju - rekao je Pupovac.

Populističko mazanje

Prilikom rasprave o Prijedlogu izmjena Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika Pupovac je kazao da bi SDSS među prvima podržao izmjene kada bi se njima pridonosilo smanjivanju ili zaustavljanju siromaštva, no da se predložene doimaju tek kao milosrdna gesta prema sve većem broju siromašnih građana.

- Kada bi se Prijedlogom zaustavila rastuća nejednakost između bogatih i siromašnih, između razvijenih i nerazvijenih, između onih koji mogu školovati djecu i onih koji to ne mogu, onih koji mogu otići u bolnicu i osigurati si pristojno liječenje i onih koji to nikako ne mogu, podržao bih čak i to da saborski zastupnici rade besplatno, barem dok se takvi odnosi u društvu ne urede. Isto tako, kada bi predložene zakonske izmjene povećale moć ovog parlamenta u odnosu na druge centre moći, smatrao bih neophodnim da zastupnici zasjedaju 24 sata dnevno te da samo oni koji nemaju drugoga radnog mjesta primaju plaću u Saboru. No, Prijedlog ne dira tu novouspostavljenu distribuciju moći, štoviše dodatno je cementira, čime se pridružujemo onima koji u posljednja dva desetljeća teže parlamentarizam oslabiti do te mjere da Sabor bude mjesto koje svatko može osramotiti. Ako ćemo i u Saboru pridonositi tome da ne jačamo svoje odluke nego da širimo iluzije i lažna očekivanja, onda smo destruktivni prema vlastitom poslu i odgovornosti neovisno o tome koliku plaću primamo. Naša moć ne proizlazi iz novca koji primamo nego iz odluka koje donosimo te stavova i vizija koje imamo. A ovaj Prijedlog nije ni stav ni vizija, nego jeftino populističko mazanje očiju - zaključio je Pupovac.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više