>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše Mirna Jasić

Manjinski zastupnik: Romima (malo) lakše

Prema životu u romskim naseljima moguće je najbolje vidjeti posljedice ignoriranja činjenice da minimalna plaća u Hrvatskoj nije dovoljna za dostatan život i opstanak uopće

Na saborskoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, u ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina, Veljko Kajtazi je nazvao ovaj Zakon jednim od najvažnijih za romsku populaciju, koja se nalazi u teškom položaju, jer on direktno utječe na njihove živote.

- Kad govorimo o romskoj zajednici detektirana su dva glavna problema, koji posebno pogađaju Rome, ali i sve ostale socijalno ugrožene građane. Prvi problem jest zapošljavanje. Prema izvještaju HZZ-a najveći broj pripadnika romske nacionalne manjine zapošljava se putem mjera javnih radova, posredstvom lokalne samouprave i udruga. No, zbog toga gube pravo na zajamčenu minimalnu naknadu i ostale socijalne naknade, koje su im pripadale prije zapošljavanja. Do sada je to u praksi značilo da se Romima više isplatilo ne raditi i prikupiti sva moguća socijalna prava, pa su se mnogi odlučili na to, čime su sebi počinili još veću štetu, jer je upravo nezaposlenost jedna od glavnih prepreka boljoj integraciji u društvu. No, ovim izmjenama Zakona otvara se mogućnost da se bez dodatnog opterećenja za državni proračun Romima, ali i ostalim građanima koji sudjeluju u radovima za opće dobro, omogući da povećaju svoj kućni proračun s tisuću na dvije tisuće kuna. Omogućeno je to dodavanjem stavka u članak 57. kojim se regulira da se u prihod za priznavanje prava na doplatak, za pomoć i njegu korisnika zajamčene minimalne naknade, ne uračunavaju novčana sredstva ostvarenim sudjelovanjem u radovima za opće dobro. Veoma mi je drago što građani Hrvatske, uključujući i Rome, sada više zbog ovog Zakona neće gubiti svoja socijalna prava ukoliko se odluče raditi za opće dobro. To će sigurno značajnije, u pozitivnom smislu, utjecati na njihove živote - ustanovio je Kajtazi. Dodao je da u prošlom proračunskom razdoblju nisu iskorištena tri milijuna kuna za mjeru javnih radova koju koriste Romi.

Imaš krntiju - vrati socijalu!

Prema životu u romskim naseljima moguće je najbolje vidjeti posljedice ignoriranja činjenice da minimalna plaća u Hrvatskoj nije dovoljna za dostatan život i opstanak uopće. Iako se to odnosi na ostale građane, Romi žive u izoliranim naseljima, pa su posljedice kod njih još vidljivije i jasnije.

- Drugi problem Roma odnosi se na 3. i 4. stavak 29. članka ovog Zakona, po pitanju korištenja osobnih vozila, vlastitih ili posuđenih, a stavci su do sada uzrokovali da socijalno ugrožene višečlane obitelji, zbog odluka pojedinaca, gube pravo na socijalna primanja u trajanju od tri mjeseca. Svakodnevno primam dopise u kojima se opisuje situacija u kojima obitelj s pet ili šest djece gube socijalna prava, samo zato jer su viđeni da parkiraju nečiji automobil. Želim da se tome stane na kraj. Naravno, nikako ne želim da osobe sa skupocjenim automobilima koriste socijalne naknade, ali isto tako ne možemo zbog takvih pojedinaca kažnjavati one koji su zaista ugroženi, a posudili su automobil od susjeda da bi, na primjer, odvezli bolesno dijete u bolnicu. Teško je pronaći model koji bi bio pravedan i primjenjiv, a po kojem bi mogli najpravednije odlučiti kome je potrebna naknada, a kome ne. No, to nije opravdanje da se onemogući dostojan život obiteljima koja posjeduju vozila manje vrijednosti od socijalnih primanja koja ostvaruju na mjesečnoj razini, obiteljima koji imaju teško bolesne članove obitelji i onima koji žive u prometno izoliranim naseljima, pa koriste ta jadna vozila za svoje potrebe. Nažalost, u dosadašnjem zakonskom rješenju nisu prepoznate osobe u tako teškoj situaciji - naveo je Kajtazi.

Za buduće razdoblje Kajtazi očekuje puno od Vlade po pitanju romske zajednice: ‘Vrijeme je da se konačno stane na kraj siromaštvu kojem su naši građani izloženi, te da se konačno počne primjenjivati ono što je zakonski zacrtano. Nadam se da ćemo te promjene osjetiti u odnosu na mogućnost, rad i korištenje novih mjera HZZ-a, ali i da će se dodatnim edukacijama, dokvalifikacijama i prilagodbama potrebama tržišta usmjeriti bar dio naših mladih nezaposlenih i isključenih, u smjeru koji ćemo im omogućiti dobar život.’

1/1