>

novosti logo

Piše N.J.

Marićevo refinanciranje

Novim načinom financiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave (JLS) nitko neće biti na gubitku, uvjeren je ministar financija Zdravko Marić, čiji je prijedlog naišao na generalnu podršku asocijacija općina, gradova i županija. Po tom planu, prihod od poreza na dohodak, koji je lani iznosio 369 miliona kuna, u cijelosti bi pripao lokalnim jedinicama. Država bi preuzela tri četvrtine financiranja decentraliziranih funkcija, što za ovu godinu iznosi 2,2 milijarde kuna.

Pomoć za projekte sufinancirane iz sredstava EU-a ne bi se financirala iz poreza na dohodak već iz državnog proračuna, a ukinuli bi se postojeći kriteriji za dodjelu pomoći. Naime, sada je od 556 JLS-a njih 264 bilo na potpomognutim područjima, 35 ih je bilo na brdsko-planinskim područjima, a 50 na otocima. Od sada se uvodi samo kriterij visine prihoda od poreza po stanovniku. Po ministrovim riječima, županijski proračuni se pojačavaju za oko 9,1 posto, a tek bi 69 gradova i općina bilo na gubitku, što bi se kompenziralo.

Iz Srpskog narodnog vijeća pozdravljaju tu najavu, podsjećajući da u programu Vlade stoji da će ‘u prvoj godini mandata zakonskim izmjenama unaprijediti razvojne programe na području gdje žive i nacionalne manjine, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti’.

Kako ističu iz SNV-a, u postupku je donošenje Strategije regionalnog razvoja RH do kraja 2020., a radi se i na izmjenama drugih postojećih zakona, što je, kao i najave izmjena Zakona o financiranju JLS-a, u duhu Vladinog programa. Otkako je donesen indeks razvijenosti, evidentno je da su se pojedine općine i gradovi različito razvijali, a i sami kriteriji po kojima se izračunavao taj indeks ne odgovaraju realnosti. U SNV-u očekuju da će uvođenjem jedinstvenog kriterija za financiranje na osnovu poreza na dohodak po stanovniku slabije razvijene sredine, u dijelu kojih žive Srbi, dobiti više sredstava.

Ove izmjene od vitalnog su interesa za nacionalne manjine, koje bi se trebale aktivno uključiti u sljedećim fazama donošenja zakona. Koliko će manjine biti aktivne, vidjet će se kod donošenja državnog proračuna za 2018. godinu.

1/1