Pravosnažno osuđen za ratni zločin, Mihajlo Hrastov se u prošlu srijedu 6. aprila morao javiti na dosluženje kazne zatvora zbog ubistva 13 i teškog ranjavanja trojice pripadnika rezervista JNA na Koranskom mostu u Karlovcu 21. septembra 1991.godine. Na kaznu zatvora od četiri godine, ili 1461 dan, osudio ga je Vrhovni sud RH. Hrastov je do sada odslužio dvije godine, jedan mjesec i 15 dana zatvora, odnosno 775 dana pa još mora odslužiti 686 dana. Na dosluženje kazne Hrastov je trebao otići 7. januara, ali je taj odlazak odgođen za tri mjeseca i izvršenje kazne je stupilo na snagu.
- Rješenjem suca izvršenja Županijskog suda u Karlovcu osuđeni Mihajlo Hrastov pozvan je javiti se u Centar za dijagnostiku u Zagrebu danas, 6. travnja 2016. Osuđenik je upućen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju četiri godine, a u kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i na izdržavanju kazne zatvora u trajanju dvije godine, jednog mjeseca i 15 dana, kazala je glasnogovornica karlovačkog Županijskog suda Jasna Radman.
Podsjećamo: Hrastovu je triput suđeno na karlovačkom Županijskom sudu i sva tri puta je bio oslobođen, a Vrhovni sud je te oslobađajuće presude poništavao. Potom je Vrhovni sud učinio presedan i sam prvostepeno osudio Hrastova na osam godina zatvora da bi na drugostepenom postupku - također na Vrhovnom sudu - kazna bila smanjena na sedam godina. No, tu je presudu oborio Ustavni sud jer su osuđenikova ljudska prava bila povrijeđena i prekršena pošto presuda nije bila javno objavljena - ma što god to značilo. Na ponovljenom suđenju na Vrhovnom sudu, Hrastov je opet osuđen, ali na četiri godine. Kako je ta presuda postala pravosnažna, osuđenik je pozvan na dosluženje kazne. Njegov branilac će tražiti uslovni otpust iz zatvora budući je osuđenik već odslužio više od polovine kazne. Ako Hrastov bude pušten na slobodu nakon dvije trećine odslužene kazne, odnosno nakon 974 dana, ostalo bi mu za dosluženje 199 dana ili šest mjeseci i 19 dana.
Računica govori da je Hrastov za svakog ubijenog teritorijalca, njih 13, ne računajući trojicu teško ranjenih koji su stopostotni invalidi, od suda dobio 112 dana zatvora. Ako bude pušten nakon dvije trećine odslužene kazne, to će značiti da je za svakog ubijenog dobio 75 dana zatvora.
Da li je to adekvatna kazna za težinu učinjenog nedjela? Dakako da nije. Ovim procesom, koji je prije svega ličio na pravosudnu farsu zbog svega što se oko njega događalo, uz trajanje od nepunih četvrt vijeka, RH je željela dokazati da je sposobna suditi i svojim zločincima, da je pravna država i da ima dobro pravosuđe. Nažalost, u tome nije uspjela, iako drugim pravosuđima uključujući i Haaški tribunal, znade dijeliti lekcije kako bi trebali suditi. S obzirom na dugotrajnost procesa moglo bi se i govoriti o tome da su osuđeniku povrijeđena ljudska prava, zajedno sa pravima rodbine ubijenih i teško ranjenih.
