Novosti

Kronika

Međukonfesionalna molitva

Već deceniju u Berku se održava ‘Međureligijska molitva za mir u duhu Asiza’: Znali smo da moramo nešto napraviti jer su crkve postale mestom podela, a ne zajedništva - kaže predsednica Udruženja Luč, koje je u selu kraj Vukovara iniciralo molitvu različitih verskih zajednica

U Berku, selu nedaleko Vukovara, pre deset godina je pokrenuta inicijativa ‘Međureligijska molitva za mir u duhu Asiza’, koja okuplja predstavnike i sledbenike različitih verskih zajednica sa ciljem izgradnje mira na ratom obeleženom području. Inicijativu je započelo Udruženje za dijalog i nenasilje 'Luč', sledeći ideju pape Ivana Pavla II, koji je pre tri decenije u Asizu okupio 70 predstavnika različitih religija u svetu u zajedničkoj molitvi za mir.

- Oduvek smo znali da nešto moramo napraviti jer su crkve postale mestom podela, a ne zajedništva. U početku to nije bilo prihvaćeno, ali kako su godine odmicale, priključivalo nam se sve više vernika - priča Dragica Aleksa, predsednica Udruženja Luč. Dragica je Hrvatica, katolkinja, koja se nakon sedam godina ratnog progonstva vratila u Berak. Za razliku od veće dela svojih sunarodnika koji su izbegavali svaki kontakt sa komšijama Srbima jer su ih smatrali krivima i odgovornima za ubistva i nestanak više od 50 Hrvata, Dragica se ipak odlučila za dijalog.

Za mene je slika Marije i Dragice, Srpkinje i Hrvatice, koje su svoje vreme trošile raspravljajući i planirajući zajedničke aktivnosti u svojoj zajednici, najbolji primer dobre prakse, kaže protestantkinja Sonja Kovačević

U selu je pre rata živelo oko hiljadu stanovnika, 63 odsto Hrvata i 37 odsto Srba. Danas je taj broj prepolovljen, a brojni Srbi su odselili za vreme mirne reintegracije Podunavlja; oni koji su ostali, proživljavali su teške trenutke.

- Doživljavala sam strašna ponižavanja i vređanja, moji su mi susedi govorili da sam kriva, pitali me gde su njihove žrtve - priča Marija Stojanović, Srpkinja iz Berka. Nada da se nešto ipak može promeniti pojavila se dolaskom mirovnih aktivista iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava. Dragica i Marija su učestvovale na seminarima te nevladine organizacije, pa su se nakon par godina odvažile da osnuju Luč.

- Videla sam da tu ima prostora da saslušamo jedni druge. Saosećala sam sa porodicama onih koji su ubijeni i nestali, ali moju muku i patnju niko na ulici nije hteo da sasluša – kaže ona i dodaje kako joj je želja bila da istina i pravda izađu na videlo, ali pravosuđe nije odradilo svoj posao, pa je teret ostao na plećima nevinih ljudi.

- Ipak, opet sebe sam rasteretila i kad danas sretnem ljude koji su me ponižavali, oni spuštaju pogled, a ja sam se izborila za to da gledam pravo, kaže.

Mariji su u svemu tome pomogle i zajedničke molitve sa pripadnicima drugih veroispovesti. ‘Međureligijska molitva za mir u duhu Asiza’, koja ove godine slavi desetogodišnji jubilej, u početku se održavala u nekoliko crkava u istom danu.

- Po sat vremena bismo molili u svakoj od crkava, a ove smo godine uspeli okupiti predstavnike pet verskih zajednica, da svi zajedno budemo na jednom mestu – kaže Dragica.

Tridesetak učesnika okupilo se u grkokatoličkoj kapeli Sv. Ivana Krstitelja, a potom na molitvi u obližnjoj rimokatoličkoj crkvi posvećenoj istom svecu. Predavanja na temu mira održali su u Domu kulture u Berku predstavnici nekoliko verskih zajednica i mirovni aktivisti.

Različite mirovne inicijative proteklih dvadesetak godina pokretala je i vodila i protestantkinja Snježana Kovčević, teologinja iz Osijeka. Pre 15 godina organizovala je međureligijsku molitvu u prostorijama medžlisa Islamske zajednice u Osijeku, a na to se odlučila pošto je čula da je osječkom imamu čistačica verske ustanove nakon 11. septembra 2001. kazala ‘Gledajte šta su ovi vaši napravili našima’.

- Više od 70 hrišćana, muslimana i Židova molili su i simbolično poslali poruku da pravi vernici islama nemaju veze sa događajima u Americi - podsetila je na tu inicijativu Snježana, koja je nakon toga, zajedno sa dve katolkinje, započela voditi treninge o nenasilnom delovanju, koji su okupljali polaznike iz Tenje, Dalja, Slavonskog Broda, Vukovara, Šarengrada, Mikluševaca i Berka.

- Ustrajnim zajedništvom dveju učesnica iz Berka nastalo je i svetlo u tom selu, odnosno Luč. Za mene je slika Marije i Dragice, Srpkinje i Hrvatice, koje su svoje vreme trošile raspravljajući i planirajući zajedničke aktivnosti u svojoj zajednici, najbolji primer dobre prakse – kazala je Kovačević.

- Ako mi koji se zovemo predstavnicima crkava nismo spremni prihvatiti jedni druge, kako će to učiniti oni kojima se obraćamo? Ne moramo imati ista stajališta, ali smo dužni poštivati jedni druge - poručio je fra Bernard Barbarić, župski vikar u Borovu Naselju.

- Svaki dijalog i svaki razgovor, posebno na nivou verskih predstavnika, korak je koji će sigurno pomoći da se ti dijalozi u budućnosti bolje ostvaruju i da budu češći i produktivniji - smatra jerej Marko Šukunda, paroh SPC-a iz Borova. Efendija Mirza Delić, glavni imam džemata Islamske zajednice u Vinkovcima i Osijeku, bio je kritičan.

- Svi ovde želimo mir, ali činjenice o tome koliko radimo na tome ne idu nam u prilog. Za četiri godine, koliko sam na ovoj funkciji, susreli smo se jednom i to nedavno, kada nam je došao princ Charles, ni pre, ni posle njega. Ovde, u Vukovarsko-sremskoj županiji, sastajemo se samo kad nas pozovu civilna udruženja. Zar to nije sramota, zar se ne bismo trebali sami organizovati, da ljudi vide da smo međusobno povezani, da se međusobno uvažavamo, da pokažemo da je u veri snaga, sloga i zajedništvo – pita naglas efendija, koji smatra da takvu inicijativu mora pokrenuti Katolička crkva.

- Nije isto kada tako nešto iniciraju pravoslavna, židovska ili islamska zajednica, a ne Katolička crkva koja iza sebe ima 87 odsto stanovništva. Nažalost , ovo je jedini ovakav saziv koji nas okuplja, inače se ne bismo ni poznavali - zaključio je Delić.

Na skupu u Berku su učestvovali i Matej Lazar Kovačević, nadglednik/biskup evangelističke Crkve Božje u Vinkovcima, članice novosadskog Ekumenskog foruma žena i Svetskog molitvenog dana te predstavnici riječkog Intero centra.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više