Helmut Kohl i Hans Dietrich Genscher uvjetovali su Franji Tuđmanu 1991. međunarodno priznanje Hrvatske ustavnim zakonom o zaštiti Srba na najvišoj razini, a Tuđman je još 1991. njemačkim partnerima u Bundestagu rekao da Hrvatska želi dio BiH kao svoj ratni cilj, izjavio je dugogodišnji balkanski dopisnik uglednoga njemačkog dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) Michael Martens u razgovoru za emisiju Vide TV Zavidavanje s Ladislavom Tomičićem, koju možete gledati na ovoj poveznici.
Martens je duže od dvadeset godina dopisnik FAZ-a s Balkana. Napisao je nekoliko knjiga, među kojima dvije o Ivi Andriću, a sada, na temelju materijala iz deklasificiranih njemačkih diplomatskih arhiva, piše knjigu o ulozi Njemačke u međunarodnom priznanju Hrvatske. U razgovoru s Tomičićem otkrio je nekoliko detalja svog istraživanja.
“Kad je Njemačka 1991. odlučila priznati Hrvatsku, Kohl i Genscher naveli su Tuđmanu uvjet da Hrvatska mora imati zaštitu Srba na najvišoj razini, ali ne samo u zakonu, nego i u Ustavu, da to ne bi mogla sutra promijeniti”, opisao je Martens. “Ponudili su Tuđmanu uglednog njemačkog profesora da pomogne napisati ustavni zakon, a bila je to ponuda koja se nije mogla odbiti. Preporuka Njemačke je bila da model za Srbe u Hrvatskoj bude rješenje kao u južnom Tirolu”, opisao je Martens podatke iz njemačkih arhiva koji su nakon trideset godina otvoreni.
“Našao sam materijalni dokaz da je jedan od ratnih ciljeva Hrvatske bila podjela Bosne”, izjavio je Martens, precizirajući kako je pronašao dokumente o zatvorenom sastanku u Bundestagu iz 1991. na kojem je Tuđman govorio o susretu s Miloševićem u Karađorđevu. Na pitanje zašto je Tuđman govorio tako otvoreno, Martens je iznio pretpostavku “da je pogrešno shvatio što je bila Njemačka 1991.” “Imao je ideje o Njemačkoj koje nisu odgovarale stvarnosti, i koje su mu omogućavale da bude opušteniji i da kaže nešto što ne bi rekao u Velikoj Britaniji ili Francuskoj”.
Martens nije optimističan kada je riječ o proširenju Europske unije, a nedavnu odluku EU o kandidatskom statusu Bosni i Hercegovini, smatra “pukom retorikom”. “Ne vjerujem da će se proširenje dogoditi”, rekao je, upućujući na pesimistične izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. “Uvijek će neka država staviti veto na proširenje.”
Martens ne podržava inzistiranje da srpski političari priznaju kako je u Srebrenici počinjen genocid. “Zločin u Srebrenici po međunarodnom pravu jest genocid, ali nije mi važno zovu li ga i srpski političari tako. Dosta je ako kažu da je strašan zločin i crna točka srpske povijesti”, smatra Martens, koji kao argument za tu tvrdnju navodi ponašanje službene Turske prema genocidu nad Armencima iz 1915., koja je od početnih isprika Reccepa Tayyipa Erdogana Armencima danas stigla do potpunog poricanja odgovornosti turske države za te zločine.
