Novosti

Kronika

Milorad Delić: Imamo manjak radne snage

Načelnik općine Vrhovine: U Vrhovinama nemamo problema s iseljavanjem, ali nas muči nepovoljna demografska struktura - više ljudi umire nego što ih se rađa, ali to je problem ne samo Like nego i cijele države

Cbt4mpy821wsceq5smz1pbv9to6

Milorad Delić (foto Duško Jaramaz/PIXSELL)

Kako komentirate rezultate lokalnih izbora u općini Vrhovine?

Bio sam jedini kandidat za načelnika, jer su ostale opcije na političkoj sceni u Vrhovinama prepoznale da SDSS, na čelu sa mnom, može najviše doprinijeti boljitku naše općine. Ne radi se ni o čemu drugom, iako se kao razlog zašto sam ja jedini kandidat provlačila teza da se radi o političkoj trgovini, ali za te tvrdnje smo saznali tek nakon izbora.

Vlada li u općini međustranačka sloga i suradnja?

U vijeću je 12 vijećnika, od čega je njih devet iz SDSS-a, dva su iz SDP-a i jedan iz HDZ-a. Suradnja je dobra; sjednemo i dogovorimo se oko projekata koji su važni za općinu, ali i oko drugih važnih stvari. Konačno, strategiju razvoja općine smo donijeli zajedno, iako i sada, kao i ranije, imamo većinu u vijeću. Ni ja ni moji suradnici ne radimo ništa za svoju korist, nego za opći interes. Jednostavno, mi u Vrhovinama se umjesto sa sobom bavimo poslom.

Pažnju javnosti privukli ste otvaranjem trokilometarskog zip-linea, odnosno sajle postavljene između dva brijega kojom se simulira letenje. Radite li na novim projektima?

U općini kontinuirano radimo na izgradnji komunalne infrastrukture, vodovoda, kanalizacije i uređaja za pročišćavanje, ali i na provođenju projekata koji su u funkciji razvoja turizma. Turizam je od 2003. godine, kad smo donijeli prvu strategiju razvoja, jedna od naših strateških grana uz drvnu industriju i poljoprivredu. Ove godine planiramo postaviti još jedan zip-line dužine od 1200 metara, imamo građevinske dozvole za izgradnju tri hostela, za skijalište čekamo donošenje odluke Vlade da je ono od javnog interesa, a to nam treba da bi mogli početi rješavati imovinsko-pravne odnose.

Što se komunalija tiče, uvijek postoje neriješena pitanja, ali naš posao je da radimo na njihovom rješavanju. Uskoro nas očekuje tehnički pregled crpne stanice i vodospreme kako bi u funkciju pustili 23 kilometara tlačnog vodovoda, od Vrhovina do Gornjih Vrhovina, Rudopolja i Donjeg i Gornjeg Babinog Potoka. Čekamo i da Agencija za plaćanje u poljoprivredi ocijeni aplikaciju za mjeru ruralnog razvoja koja uključuje izgradnju još jednog vodovod od pet kilometara za naselje Dugi Dol i distributivne vodove u dijelu Gornjih Vrhovina i Donjeg Babinog Potoka, što je investicija od milion eura. Administrativnu provjeru smo prošli, a sada je na redu bodovanje projekta. Neke mjere ruralnog razvoja se odnose na OPG-ove, ali je najviše onih malih, odnosno do 8000 eura ekonomske veličine. Ranije su tri OPG-a dobila sredstva, a sad je u toku ocjenjivanje u drugom natječaju. Realno je da rezultati budu objavljeni u septembru iako je ministar najavio da će biti u maju, a uvjereni smo da će među prvih 50 odabranih biti i 15 njih s područja Vrhovina. Prilikom pisanja aplikacija angažirali smo konzultantske tvrtke i potom smo detektirali koji OPG-ovi imaju najveće šanse za uspjeh.

Kakva je situacija u drvnoj industriji?

Ona kontinuirano radi. Svojevremeno je završila u stečaju, pa je iznajmljena tvrtki Požgaj koja je ponovno pokrenula proizvodnju. Stečaj je završen, pogon ima drugog vlasnika, ali je tvrtka Požgaj i dalje u najmu pa zapošljava 60 ljudi.

Dakle, zapošljavanje u Vrhovinama nije problem?

Ne, dapače imamo manjak radne snage. Nemamo ni problema s iseljavanjem, ali imamo nepovoljnu demografsku strukturu jer umire više ljudi nego što ih se rađa, ali to nije samo problem Vrhovina, nego i cijele Like, ali, nažalost, i države. Provodimo mjere olakšavanja školovanja, ali to ne daje poseban rezultat zbog starosne strukture stanovništva. Teško da to možemo promijeniti preko noći. Međutim, s turističkim projektima bi se i to pokrenulo, samo moramo kontinuirano raditi kako kotač napretka ne bi stao. Ako stane, nastat će problemi jer ljudi bespovratno odlaze kada ostanu bez kore kruha.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više