>

novosti logo

Intervjui Intervjui

Mladen Ivanić Mijenjat ću međunarodni imidž Republike Srpske i BiH

Imam namjeru da sa svojim kolegama iz Predsjedništva krenem putem pozitivnog kompromisa i da promijenimo sliku o BiH kao o zemlji u kojoj ništa ne funkcioniše. Mislim da se jednim pozitivnim pristupom, prije svega ekonomijom i popravljanjem životnog standarda, sva dosad pričinjena šteta može popraviti

Za Mladena Ivanića, predsjednika Partije demokratskog progresa, moglo bi se reći da je apsolutni pobjednik općih izbora u Bosni i Hercegovini održanih u listopadu: kao pojedinac osvojio je najviše glasova, pobijedivši u tijesnoj utrci kandidatkinju Saveza nezavisnih socijaldemokrata Željku Cvijanović. Nakon nedavne inauguracije, razgovaramo s njim o planovima za Predsjedništvo BiH i rješenjima koja predlaže za izlazak te zemlje iz političke krize koja praktički bez prekida traje od 2006. godine.

Nakon posljednje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske postalo je jasno da će vladajuću većinu u tom entitetu formirati Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Kako će se to odraziti na formiranje vlasti na državnoj razini?

SNSD je uspio skrpiti, namjerno koristim tu riječ, tijesnu većinu od 44 poslanika, ali je evidentno da će ona biti nestabilna. U njoj sad imamo SNSD, DNS, Socijalističku partiju, Naprednu Srpsku, dvije radikalne stranke, penzionersku stranku i jednog nezavisnog poslanika. Takva koalicija, a s tako malom većinom, apsolutno neće moći dugoročno funkcionisati. Republika Srpska ulazi u jednu fazu političke nestabilnosti, čega je svjestan i Dodik. Zato je jučer (dan prije ovog intervjua, kad je oformljena koalicija, op. a.) bio izrazito nervozan, a to je kulminiralo psovanjem majke šefu poslaničkog kluba PDP-a, što je krajnje degutantno i najniži je mogući oblik političke bitke i političkog primitivizma.

Dakle on je stvarno opsovao majku zastupniku Branislavu Borenoviću?

Ja vam to garantujem.

Brzo ćemo formirati vlast

Kako će se nova situacija odraziti na formiranje vlasti na državnoj razini? Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, već je najavio da će kao koalicijskog partnera iz RS-a prihvatiti onoga tko uspije formirati vlast u tom entitetu?

I dalje smatram da je dogovor koji smo postigli sa SDA-om i Demokratskom frontom važeći i uvjeren sam da ćemo mi formirati vlast, jer već sada imamo 21 poslanika u Parlamentu BiH i ne vidim nijedan razlog da se to mijenja. Jednostavno, stvari oko kojih smo se dogovorili u nadležnosti su institucija BiH i to nitko ne može blokirati, niti za tim ima potrebe. Uvjeren sam da će se i HDZ BiH tu pokazati kao ravnopravan partner, da ćemo relativno brzo formirati vlast i da će Savez za promjene biti u toj vlasti.

SNSD je uspio skrpiti tijesnu većinu od 44 poslanika, ali je evidentno da će ona biti nestabilna i apsolutno neće moći dugoročno funkcionisati. Republika Srpska ulazi u jednu fazu političke nestabilnosti, čega je svjestan i Milorad Dodik

Mislite da HDZ neće blokirati formiranje vlasti, unatoč tvrdom paktu između lidera SNSD-a i HDZ-a, Milorada Dodika i Dragana Čovića?

Ako je to tako, onda oni to treba i jasno da kažu, pa da se mi okrenemo nekim drugim partnerima. No ipak mislim da će HDZ ući u vlast na nivou Bosne i Hercegovine.

U Predsjedništvo BiH ulazite u svojstvu srpskog člana nakon što je to mjesto osam godina zauzimao Nebojša Radmanović iz SNSD-a. Kakvu ćete promjenu unijeti u tu instituciju i njeno buduće djelovanje?

Prvo, bit ću puno aktivniji na međunarodnom planu od gospodina Radmanovića. Mislim da je ključni interes Bosne i Hercegovine, a i Republike Srpske, promjena međunarodnog imidža zemlje. Mislim da se jednim pozitivnim pristupom sva dosad pričinjena šteta može popraviti, a i da se taj pozitivan pristup može postići u stvarima koje bi trebale biti zajedničke svima – a to su ekonomija i popravljanje životnog standarda. Imam namjeru da sam, a i sa svojim kolegama iz Predsjedništva, krenem putem pozitivnog kompromisa i da jednom promijenimo sliku o Bosni i Hercegovini kao o zemlji u kojoj ništa ne funkcioniše. Pomaci su mogući, kao što je moguće da stvari oko kojih se ne slažemo ostavimo po strani, da njima ne trujemo javnost. Da se razumijemo: ima dosta neslaganja i bit će ih dosta i ubuduće, ali ćemo se truditi da njima ne opterećujemo javnost, a da u međuvremenu pokušamo privući dva-tri ozbiljna investitora. Mislim da uz takav pristup u narednom mandatu možemo ostvariti izuzetan rezultat. To namjeravam raditi u narednom periodu i iz pozicije Predsjedništva i iz zajedničkih institucija, ako se formira Savjet ministara u kojem će biti Savez za promjene. Moja ideja je da se više koordinira nastup zajedničkih institucija, jer toga u posljednjim godinama apsolutno nije bilo. Naprotiv, svatko je bio prepušten sam sebi.

Koliko će tome pridonijeti činjenica da bi, u slučaju da se na državnoj razini formira vlast kakvu priželjkujete, većina stranaka u vladajućoj koaliciji pripadala obitelji evropskih pučana? Imate li i očekujete li takvu potporu iz Evrope?

Evidentno je da Evropska pučka partija podržava takvu koaliciju. Imali smo zamalo izjavu njezinog predsjednika Josepha Daula; nedavno je Skupština EPP-a ponovno uputila poziv strankama-članicama da formiraju vlast; kao predsjednik jedne od članica pozvan sam da učestvujem na jednom velikom skupu EPP-a 18. decembra, na kojem će biti svi predsjednici vodećih evropskih narodnih partija, od njemačke kancelarke Angele Merkel i bivšeg luksemburškog premijera Jean-Claudea Junckera, pa sve do čitavog niza evropskih premijera, tako da to sve pokazuje više nego jasnu podršku koju imamo. Mislim da je EPP svjestan situacije u kojoj je Bosna i Hercegovina. Ondje su okupljene partije koje gaje tradicionalnije vrijednosti, ali i koje znaju naći mjeru, pa bi u tom smislu njihova podrška bila od velike pomoći da napokon malo relaksiramo odnose u našoj zemlji.

Pridonosi li relaksaciji odnosa o kojoj govorite vaše odbijanje da prisustvujete svečanom prijemu povodom Dana državnosti BiH, koji su organizirala druga dvojica članova Predsjedništva?

Gledajte, ja u Predsjedništvu BiH predstavljam Republiku Srpsku i moja uloga će biti, prije svega, zaštita interesa Republike Srpske. Već sam u nekoliko navrata ponovio da, dokle god ne bude donesen zakon o praznicima na nivou BiH, nema osnova da zajednički bude obilježen bilo koji datum, pa ni 25. novembar. Na takvim prijemima ni ranije nisu učestvovali predstavnici iz Republike Srpske, pa nisam ni ja.

Osam izgubljenih godina

Očito je da će se politički predstavnici naroda u BiH, dokle god imamo ovakvo državno uređenje, teško složiti oko nekih državnih pitanja, a oko nekih se neće složiti nikad. Već godinama potencirate tezu po kojoj se na sva velika pitanja, poput ključnih promjena Ustava ili državnog uređenja, treba staviti moratorij od najmanje dvadeset godina, a u međuvremenu se baviti isključivo ekonomskim i socijalnim temama?

Evidentno je da imamo tri vizije Bosne i Hercegovine: jedna, dominantna u ‘političkom’ Sarajevu, zastupa viziju jednostavne BiH, s jednim predsjednikom, jednom vladom i jednim parlamentom… to je vizija BiH bez entiteta, ako je moguće. Druga je vizija Banje Luke, koja podrazumijeva nezavisnu Republiku Srpsku, ako je moguće, a ako nije, onda maksimalno očuvanje dosad postignutog nivoa nezavisnosti. Treća je iz Mostara, ‘hrvatski pogled’ koji se, otprilike, koncentriše oko želje za trećim entitetom. Jasno je da su to tako različite koncepcije da jednostavno nema šansi da se postigne bilo kakav zajednički dogovor i zato smatram da ta krupna pitanja treba ostaviti po strani za neko buduće vrijeme i za neke druge generacije političara, koji će možda moći postići konsenzus. Sumnjam da je današnja struktura u mogućnosti da to uradi, a naročito nakon osam godina iscrpljivanja nakon pada Aprilskog paketa ustavnih promjena iz 2006. U tom smislu, blagonaklono gledam na njemačko-britansku inicijativu koja potencira taj pristup polaganog distanciranja od krupnih pitanja i posvećenost reformama od kojih se živi, posebno u ekonomskom i socijalnom području. Kad pogledate posljednjih osam godina… pričali smo o Ustavu i gdje smo sad? Ništa se nije promijenilo. Naprotiv, stvari su postale još teže, a mi smo potrošili osam godina na gluposti i nismo se pomjerili s mrtve tačke. U međuvremenu, preduzeća su propala, narod živi još teže i zato zaista zagovaram da se teška pitanja – za koja znamo da nemamo saglasnost – ostave za neko buduće vrijeme, a da se mi okrenemo onim ekonomskim, od kojih se živi.

Što sa svoje pozicije možete učiniti u tom smislu? Ekonomska pitanja nisu baš u nadležnosti Predsjedništva…

Dvije stvari koje možemo: jedna ovisi o tome kad će se i kako formirati Savjet ministara i da li ću imati utjecaja na njega, samim time i na povoljniju legislativu za strane investitore – a ja se imam namjeru baviti upravo time. Ne uspijemo li formirati Savjet ministara, moje će mogućnosti biti jako ograničene. No uvjeren sam da ćemo uspjeti. U tom smislu, jedna od stvari koje smo dogovarali je olakšavanje plaćanja PDV-a – na primjer, produljivanje roka za plaćanje sa sadašnjih deset na trideset dana nakon izdavanja faktura, što će mnogima olakšati poslovanje. Vjerojatno ćemo ići na uvođenje dvije stope PDV-a, ako za to bude bilo političke saglasnosti. Pored toga, Predsjedništvo može igrati bitnu ulogu u privlačenju stranih investicija. Može značajno utjecati na stvaranje drugačije slike o Bosni i Hercegovini, koja je u ovom trenutku potrebna kako bi se postigao neki efekat. Mislim da na taj način ipak možemo značajno promijeniti prilike u zemlji.

Kako će, u skladu s tim namjerama, izgledati vanjska politika BiH? Prije ste isticali da namjeravati graditi bliske odnose i s Rusijom i s Evropskom unijom. Imajući na umu trenutačne odnose između tih centara moći, to se može činiti nemogućom misijom?

Smisao i obaveza nas političara je da radimo za dobrobit društva, da ljudi imaju posla, da bolje žive, a da sve velike teme ostavimo po strani. Niti se Republika Srpska može odcijepiti, niti Bošnjaci mogu ostvariti centralizovanu vlast, niti možemo značajno izmijeniti Dejtonski sporazum

Mislim da smo premala zemlja da bismo imali neku super veliku ulogu u međunarodnim odnosima, pa u svemu tome trebamo gledati svoj interes. To znači da se, prije svega, treba posvetiti približavanju EU-u: Hrvatska je već u Uniji, mislim da će i Srbija relativno brzo postati članicom, i tu je, mislim, naš motiv i interes da se i mi približimo. Međutim, to ne znači da trebamo zanemariti dobre odnose koje Srbija i Republika Srpska imaju s Rusijom. Jako bi nam dobro došla svaka investicija, a posebno one iz Rusije. Volio bih da ih bude više. Isto tako, nemam ništa i protiv drugih te iskreno mislim da se tu može naći adekvatan balans. Nikad neću razumjeti one koji bi jednostavno tražili da se opredijelimo po principu ili-ili, tj. samo za EU ili samo za Rusiju. BiH nije kandidat za pridruženje Uniji i u tom smislu ne mora slijediti njezinu politiku do kraja, kao što su drugi morali i kao što moraju. Zato sam u tom pogledu optimist i zato mislim da je u tome moguće naći mjeru.

Promjena Ustava za RS nije toliko teška

S obzirom na to da je situacija na relaciji Kremlj – Bruxelles više nego zategnuta, kako je moguće pronaći tu mjeru? Na primjeru Ukrajine vidimo da prilikom preklapanja tih dvaju utjecaja može doći do svega, pa i do nasilja: tu nema govora o balansu?

Samo treba raditi po svome i ne obazirati se na druge. Mi smo premali da bismo presudno utjecali na generiranje nekakvih sukoba, pogotovu svjetskih, tako da sam uvjeren da možemo naći neku svoju mjeru, da se nitko u ovom trenutku neće baviti nama i našom politikom.

Što će onda biti vaš prvi korak u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH?

Prvo što objektivno moramo jest da što prije formiramo Savjet ministara. Potrudit ću se da to napravim s kolegama i partnerima, a onda pokušati sa zemljama iz najbližeg okruženja vidjeti što možemo zajednički uraditi na privlačenju stranih investicija. To, objektivno, sami ne možemo i zato moramo postići dogovor i suradnju s ostalima u regionu i nadam se da ćemo u tome uspjeti.

Kad ste posljednji put govorili o formiranju Savjeta ministara, kazali ste da ne očekujete da se to dogodi prije proljeća?

Vidjet ćemo. Smisao i obaveza nas političara je da radimo za dobrobit društva, da ljudi imaju posla, da bolje žive, a da sve velike teme ostavimo po strani. Niti se Republika Srpska može odcijepiti, niti Bošnjaci mogu ostvariti centralizovanu vlast, niti možemo značajno izmijeniti Dejtonski sporazum. Po meni, sve takve priče su glupo i nepotrebno gubljenje vremena.

To je valjda svima odavno jasno, no i dalje imamo obvezu izmjene dejtonskog Ustava, ako ništa a ono u smislu primjene presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH?

Ta promjena Ustava za Republiku Srpsku nije toliko teška. Ona ni na koji način ne ugrožava položaj srpskog naroda u BiH, naprotiv, na neki ga način i ojačava. Međutim, do primjene presude nije došlo ne zbog Republike Srpske, nego zbog Federacije, u kojoj se o tome nije mogao postići politički dogovor. Nema sumnje da bi Republika Srpska vrlo brzo sprovela presudu u slučaju Sejdić – Finci, ali je tu ključni problem pozicija hrvatskog naroda: oni ne žele da se to sprovede, tako da će presudno biti to kako će se njihovi predstavnici postaviti. U ovom je slučaju presudan njihov motiv da se ta presuda implementira.

1/1