Novosti

Kronika

Mladi na tržištu jada

Otkako sam došla u Vukovar, ovo je moj dom, tu je cela moja porodica i ovo je mesto za mene. Tako osećam i trudiću se da ostanem što duže, kaže Ivona Hrgić, jedna od retkih sudionica vukovarskog kampa za mlade koja nakon školovanja planira ostati u svom gradu

Kgfy5siy96rwku30r20f4ovz6w6

U Vukovaru se okupilo 49 mladih iz 5 zemalja

Evropski dom Vukovar bio je domaćin i organizator međunarodne razmene mladih u okviru projekta ‘Train to maintain, teach to reach - 21st century competencies’. Reč je o kampu koji je finansiran sredstvima Evropske komisije kroz program Erasmus +. Razmena mladih uključuje 48 učesnika iz šest partnerskih organizacija: Osmijeh za osmijeh iz Bosne i Hercegovine, PeP Pirot i OI Remizijana iz Srbije, Onestin i Y.E.S. iz Rumunije, Go On iz Ukrajine i Evropskog doma Vukovar iz Hrvatske.

- Tokom dve nedelje trajanja kampa provedene su razne aktivnosti s ciljem razvoja veština i kompetencija 21. veka kod mladih koje će im, nakon završetka redovnog školovanja, povećati mogućnosti za pronalaženje željenog zaposlenja. Svaki dan je bio ispunjen programom, minimalno šest sati provodili smo radno, a bilo je i slobodnog vremena za kupanje u Dunavu. Održano je puno kreativnih radionica, diskusija, razgovora na engleskom jeziku, simulacija, igara na otvorenom, sportskih aktivnosti. Posetili smo Preduzetnički inkubator Bios i Info centar za mlade u Osijeku, a imali smo goste iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Mirovne grupe mladih Dunav. Svi su oni dali nešto svog znanja i iskustva mladima - kazala nam je koordinatorka projekta Slađana Trbulin.

Učesnici kampa za mlade bili su smešteni u Đačkom domu u Borovu Naselju gde im je bila osigurana prehrana i prostor za provođenje aktivnosti programa. Prvi put u Vukovaru bio je Haris Hajrić, student medicine iz Tuzle.

Pre nego što sam došao ovde čuo sam samo o ratnim dešavanjima, ali sad vidim da Vukovar mnogo više od toga, kaže Haris Kajrić iz Tuzle

- Pre nego što sam došao ovde čuo sam samo o ratnim dešavanjima, ali sad vidim da Vukovar možemo gledati i s nekih drugih strana. Grad je prelep, vide se delovi austro-ugarske kulture, liči mi na Nemačku i sviđa mi se. Vukovar je grad različitosti kao i Bosna i Hercegovina. Meni nije bitno ko je kakve nacije i vere, bitno mi je da je dobar čovek. Ovde u kampu ima mnogo različitosti, ali smo se svi dobro uklopili - kaže Haris, dodajući da ovo sigurno neće biti njegov zadnji dolazak u grad na Dunavu i Vuki. U Tuzli je Haris uključen u mnoge nevladine organizacije, bavi se i volontiranjem, a u slobodno vreme glumi i peva. Smatra da je neformalno obrazovanje veoma važno.

- Kroz svakodnevne radionice učimo jezik jedni od drugih, poboljšavamo svoje sposobnosti, razvijamo se kao vredni mladi ljudi. Jako je lepo što i mi učesnici iz drugih država, na primer iz Bosne i Hercegovine koja je tek na pragu ulaska u Evropsku uniju, imamo mogućnost da dobijemo sertifikat Youthpass koji će nam omogućiti bolje uslove za zapošljavanje na prostoru EU - kaže ovaj mladić koji veruje da su i mladi delom odgovorni što nemaju posla.

- U ovo moderno doba ima i lenosti, a i mnogi mladi neće da rade ‘za džaba’ - kaže Haris dodajući da s druge strane političke elite ne shvaćaju koliki potencijal imaju mladi ljudi navodeći primer svog kantona koji svega jednu desetinu budžeta izdvaja za obrazovanje mladih i nevladin sektor. Haris planira da završi fakultet, a onda će, kaže, možda otići s Balkana. Slično razmišlja i 17-godišnja Tijana Nikolić iz Vukovara. Sada pohađa gimnaziju, kasnije planira upisati engleski jezik i pedagogiju, a kad završi, otisnuti se u svet.

- Ne planiram ostati ovde, volim istraživati nove stvari. U kampu sam naučila dosta toga novog, o kulturnim razlikama, razlikama između država i ljudi, a učili smo i kako rešavati problem nezaposlenosti, kako da budemo konkurentni i komunikativni. Bilo je dosta zanimljivo - priča Tijana. Njena sugrađanka, 24-godišnja Ivona Hrgić iz Vukovara planira ostati u gradu nakon što završi studij socijalnog rada.

- Definitivno sam za ostanak. Nisam ovde živela do šeste godine jer sam se rodila u Nemačkoj kao ratno dete. Otkako sam došla u Vukovar, ovo je moj dom, tu je cela moja porodica i ovo je mesto za mene. Tako osećam i trudiću se da ostanem što duže. Najveći problem je što se Vukovar u medijima predstavlja kao grad slučaj. Ovde ljudi normalno žive, rade, obrazuju se, mladi se druže. Ako se i desi neki incident, on se preuveliča i u javnost odlazi slika grada nabijenog nekom negativnom energijom, koja nije takva. To se događa i u drugim gradovima, samo što se Vukovar malo više spominje zbog prošlosti - smatra Ivona. Robert Đorđević je stigao iz Bele Palanke u Srbiji. Za razliku od velikog broja mladih ljudi, ovaj 24-godišnjak je zaposlen.

- Po zanimanju sam električar… banderaš - šali se Robert, koji ponosno ističe svoj angažman u izviđačkoj grupi i svoj volonterski rad. U Vukovaru je treći put i čini mu se, kaže, da je grad stao na svoje noge. Problem odlaska mladih ljudi razume jer tome svedoči i u svojoj sredini.

- Mladi odlaze jer se ne mogu izboriti za egzistenciju. Moja sredina uopšte nije podsticajna za ostanak mladih ljudi. Radi jedna fabrika koja zapošljava 150 radnika i četiri državne firme u kojima se posao dobija na političkoj bazi. Plata je 180 eura mesečno i morate imati dva posla da biste preživeli - priča Robert koji rešenje vidi u iskorenjivanju korupcije i otvaranju novih radnih mesta na koja će, ističe, doći kvalifikovani ljudi , a ne ‘mamini i tatini sinovi’. Ovaj mladić zato razmišlja o odlasku u Nemačku. Odred izviđača Remizijana iz kojeg dolazi svake godine učestvuje na nekom kampu, a o vukovarskom kampu ima samo reči hvale.

- Svaki dan je bio priča za sebe, a najtužniji je onaj poslednji. Ali šta da se radi, mora da se ide - kaže Robert.

Evropski dom Vukovar od 6. do 13. avgusta domaćin je još jednog kampa pod nazivom ‘Mladi ujedinjeni u miru’, a finansira ga takođe Evropska komisija kroz program Erasmus +. Kako je najavila Slađana Trbulin, koordinatorka projekta, novi kamp okuplja 63 mladih iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, odnosno, iz ratom pogođenih područja. Tema kampa je izgradnja mira i tolerancije, a mladi će se ovaj put baviti prošlošću, sadašnjošću i budućnošću.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više