Duboku zabrinutost razinom poštivanja ljudskih prava u Hrvatskoj izrazio je Nils Muižnieks, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava, u izvještaju izrađenom nakon posjeta njegove delegacije u travnju ove godine. U izvještaju se naglašava da Hrvatska mora učiniti više po pitanju procesuiranju ratnih zločina, osiguranja prava povratnika i veće razine slobode medija, a ističe se i nužnost borbe protiv govora mržnje i bolje pripreme za uspješnu integraciju migranata.

Tokom posjeta Hrvatskoj povjerenik Muižnieks se sastao s brojnim predstavnicima institucija i nevladinih organizacija među kojima su bili i potpredsjednik Vlade Božo Petrov, ministri Miro Kovač, Ante Šprlje, Zlatko Hasanbegović te državni odvjetnik Dinko Cvitan, pučka pravobraniteljica Lora Vidović i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer. Muižnieksov posjet, navodi se u izvještaju, dogodio se u trenutcima u kojima je jačala polarizacija prema ideološkoj osnovi u politici i društvu. Ozbiljnost situacije, navodi se dalje, osnažena je zahvaljujući ‘retorici i povijesnom revizionizmu određenih vodećih političara’.

U izvještaju se pozdravlja važnost koju je zemlja dala regionalnoj suradnji u kažnjavanju ratnih zločina počinjenih tokom devedesetih godina, no istodobno je naglašena i zabrinutost zbog nedavnog nazadovanja te suradnje. Povjerenik je zbog toga pozvao hrvatsku vlast da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se stalo na kraj nekažnjavanju i učinkovito provelo procesiranje ratnih zločina u skladu s europskim standardima.

Izražena je i zabrinutost zbog manjka implementacije Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, posebno u pogledu prava Srba na korištenje jezika i pisma. Pozvao je institucije da poštuju vladavinu prava i osiguraju ispunjavanje tog ustavnog prava manjina. Jasno se upozorava i na nepostojanje odgovornosti za neka ozbiljna kršenja međunarodnih ljudskih prava, kao i na pristranost u sudskim procesima.

Navode se podaci UNHCR-a koji je registrirao povratak 133.242 Srba, što je pola od ukupnog broja izbjeglih do 1995. godine. Napominje se i da je primjetan izostanak legislative koja regulira status nestalih osoba i prava žrtava. U nedostatku ljudskopravaškog pristupa tom problemu, jedini mogući način da bližnji nestalih ostvare pravo na naknadu ili mirovinu kao civilne žrtve rata jest da nestalog bližnjeg proglase mrtvim, navodi se.

Posebno se izražava i žaljenje zbog toga što su vlasti odlučile ukinuti subvencioniranje neprofitnih medija jer oni imaju važnu ulogu u doprinosu pluralizmu, demokraciji, toleranciji i multikulturalizmu. Povjerenik stoga savjetuje da se zaustave takvi negativni trendovi.