>

novosti logo

Kultura Kultura
Piše Ana Brakus

Nagazna Nina

Hasanbegovićeva nasljednica, nova ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, nastavlja s provođenjem iste politike izgladnjivanja, zanemarivanja ili potpunog isključivanja onih koji osporavaju dominantan društveno-politički diskurs

Tehnokratkinja čije su najveće prednosti mnogima koji su glasno kritizirali Hasanbegovića bile stručnost i informiranost o resoru koji vodi, ali i prošlost pristojna toliko da iz nje ne vire ustaške kape, već je uspjela razočarati većinu onih koji su joj dali povjerenje. S druge strane, onima koji od Nine Obuljen Koržinek nisu bolje ni očekivali, nedavno objavljeni rezultati podjele sredstava Ministarstva kulture ne predstavljaju neko posebno iznenađenje. Očekivanost takvih rezultata, svejedno valja naglasiti, ne čini ih ni manje poraznima ni manje sramotnima. Ministrica Obuljen Koržinek ove je godine podijelila gotovo 80 milijuna kuna za javne potrebe u kulturi i nastavila stopama svog predšasnika. Evo koga gazi.

Ovakvo smanjenje ionako nedostatnih sredstava smatramo uvredljivim i jeftinim pokušajem da nas se ‘primiri’– poručili su iz fališ-a odbijajući uvredljivih deset tisuća kuna

Najprije je odjeknula vijest da u knjižnicama diljem Hrvatske neće biti novih djela Borisa Dežulovića, Predraga Lucića, Bobe Đuderije ili, ukratko, šest od sedam izdanja izdavačke kuće Adamić. Ministarstvo ih naime nije odlučilo otkupiti. Svoje mjesto među ukupno 333 otkupljena naslova nisu našli ni ‘Ustav Republike Hrvatske’ Rajka Grlića i Ante Tomića, nova autorska djela Tene Štivičić i Nerzuka Ćurka, izabrane pjesme Rade Šerbedžije, ‘Marx nije mrtav’ Damira Pilića, redom cijenjenih i čitanih autora. Baš kao ni u Cinestaru, za ‘Gazdu’ ni u Ministarstvu nema mjesta. U ovom slučaju riječ je o knjizi Saše Paparelle koja prati istoimeni film Darija Juričana.

Jasnu poruku iz Ministarstva kulture dobila je i LGBT zajednica. Udruga Zagreb Pride obavijestila je javnost da je Ministarstvo, prvi put otkako se prijavljuju na natječaj za inovativne umjetničke i kulturne prakse, odlučilo održavanju Povorke ponosa uskratiti i tako minorna sredstva koja su im do sada bila odobravana. U usporedbi s njima, udruga Domino koja na natječaj Ministarstva prijavljuje nekoliko programa, uključujući i one po kojima je najprepoznatija – Queer Zagreb Sezona i festival Perforacije – prošla je bolje i zadržala se na lanjskih 180 tisuća kuna. Važno je međutim znati da su im sredstva već lani značajno srezana. ‘Podsjećamo da je ovogodišnja potpora za Queer Zagreb Sezonu smanjena za 100.000 kuna bez obrazloženja, bez razloga i sasvim sigurno bez opravdanja’, pisao je tada Zvonimir Dobrović, umjetnički direktor Domina i dodao da su i Perforacijama srezana sredstva za 20 posto ‘na isti način, vjerojatno jer to rade tamo neki queerovci, unatoč nagradi iz 2015. za jedan od 12 najinovativnijih festivala u konkurenciji među 750 drugih festivala u Europi’. Budući da Dominu nisu pomogle prestižne europske nagrade, sa sigurnošću se može tvrditi da im nisu pomogli ni brojni, otvoreni i izrazito medijski popraćeni prosvjedi koje su organizirali protiv ministra Hasanbegovića. Uz performanse Bruna Isakovića, posebno se među njima istaknulo projiciranje Hasanbegovićeve izjave ‘Antifašizam je floskula’ na pročelje zgrade Ministarstva kulture.

Među časopisima koje financira Ministarstvo kulture ponovno se našlo ‘Hrvatsko slovo’ i to sa 400 tisuća kuna, nadmašeno jedino potporom ‘Vijencu’ od 600 tisuća kuna. Potpore za ta dva časopisa iznose čak 31 posto ukupnih sredstava za časopise koje Ministarstvo dodjeljuje. Potpore međutim nema za feminističke portale VoxFeminae i Muf. Među odbijenim časopisima i elektroničkim publikacija moguće je pronaći i ‘Le Monde diplomatique’ koji je lani ostvario potporu od 300 tisuća kuna. Iako iz ‘Le Mondea’ tvrde da ‘neće dozvoliti gašenje lista’, njihova budućnost je u ovom trenutku potpuno neizvjesna.

Najdugovječniji feministički festival VoxFeminae dobio je potporu od samo 30 tisuća kuna, a izrazito posjećen šibenski festival alternative i ljevice FALIŠ još manje. Ovogodišnja potpora FALIŠ-u duplo je manja nego lani i iznosi deset tisuća kuna. U otvorenom pismu ministrici, poslanom u utorak, organizatori festivala obznanili su kako im ta uvredljiva suma za organiziranje petog FALIŠ-a ne treba ni biti isplaćena.

‘Ovakvo smanjenje ionako nedostatnih sredstava, znatno manjih od kvalitete sadržaja koji produciramo, smatramo uvredljivim i jeftinim pokušajem da nas se ‘primiri’ svotom kojom praktički ne možemo ništa, ali se, eto, ne možemo ni buniti. E, poštovana ministrice, možemo’, poručili su ministrici Obuljen Koržinek, ali i povjerenstvu koje čine Vanja Žanko, predsjednica, Hrvoje Juvančić, Vedran Perkov, Tea Hatadi i Jasminka Babić.

Zauzimanje garda za obranu vlastitog dostojanstva nerijetko je jedino što preostaje onima koji unatoč svemu pronalaze motivaciju za kreiranje nekog uključivijeg, kritičnijeg, a u konačnici i kvalitetnijeg sadržaja na kulturnoj sceni, stoga su iz FALIŠ-a ministrici također poručili da im plan za organiziranje petog izdanja festivala ostaje isti. ‘Da ne bude zabune, jer FALIŠ neće nestati zbog Vas, kao što zahvaljujući Vama i sličnima nije ni nastao’, napisali su ministrici.

Budući da, kada govorimo o Hasanbegovićevim ministarskim potezima, ne govorimo o samovolji, već o egzekutorstvu, nije nimalo začuđujuće da Hasanbegovićeva nasljednica, nova ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, samo nastavlja s provođenjem iste politike izgladnjivanja, zanemarivanja ili potpunog isključivanja onih koji se ne uklapaju ili, još gore, osporavaju dominantan društveno-politički diskurs.

Zlatko Hasanbegović kao ministar kulture predstavljao je personifikaciju institucionaliziranja volje za potpunim uništenjem neovisne, kritičke i pluralističke kulturne scene. Grabeći velikim koracima da u što kraće vrijeme približi cilju izvršenje politike koja ga je na to mjesto postavila, već je u svojem prvom tjednu raspustio Povjerenstvo za neprofitne medije, a daljnjim potezima neprofitne medije je potpuno prekrižio. Iako su najpoznatiji primjer te politike uništenja, što je i ove godine vidljivo, neprofitni mediji nisu jedini.

Povjerenstvo koje je ukinuo našlo se pod najsnažnijim reflektorima, dok su ona koja je osnovao uglavnom ostala u mraku, sve dok njihovi savjeti i prijedlozi za financiranje programa nisu njegovim potpisom pretvoreni u odluke. Ta su povjerenstva ono što iza Hasanbegovića ostaje i ono što sada iznutra, dok njega u Ministarstvu kulture više nema, nastavlja njegovu misiju. Finalne potpise i metamorfoze prijedloga u odluke sada samo izvodi netko drugi.

1/1