>

novosti logo

Neka cvjeta tisuću Cvitana

Ako Državno odvjetništvo u iduća dva mjeseca ne pokrene formalni istražni postupak protiv Ivice Todorića i drugih iz bivšeg vrha Agrokora, HDZ će morati prihvatiti SDP-ov zahtjev za otvaranjem parlamentarne istrage o Agrokoru ukoliko želi da Miroslav Šeparović, kum Vladimira Šeksa, bude reizabran za predsjednika Ustavnog suda

Hrvatski sabor započet će jesensko zasjedanje sredinom rujna, a aktualnom predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću sredinom listopada isteći će krajnji rok za reizbor među ustavne suce, odnosno za predsjednika tog suda: u srpnju nije uspio reizbor, za koji je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu (101 zastupnik), jer je SDP uvjetovao imenovanje trojice sudaca – uz predsjednika Šeparovića, to su Mato Arlović i Goran Selanec – osnivanjem parlamentarnog istražnog povjerenstva o širim okolnostima teškog posrnuća koncerna Agrokor u vlasništvu Ivice Todorića. To znači da će HDZ imati najviše mjesec dana da donese odluku što mu je važnije: ponovni izbor Šeparovića za šefa Ustavnog suda – Šeparović je, inače, kum i jedan od najboljih prijatelja HDZ-ovog gurua Vladimira Šeksa – ili onemogućavanje saborske istrage o Todorićevom poslovnom carstvu. Pod uvjetom, naravno, da SDP ostane ustrajan u blokadi imenovanja ustavnih sudaca dok se ne osnuje spomenuta komisija o Agrokoru, a zasad nema znakova da će socijaldemokrati promijeniti stav o tom pitanju. I također, pod uvjetom da Državno odvjetništvo do sredine listopada ne pokrene formalnu istragu protiv Todorića i drugih ljudi iz bivše uprave Agrokora, jer bi pokretanje istrage značilo početak ‘sudbenog postupka’ koji automatski sprječava osnivanje saborske istražne komisije: o dinamici i dosadašnjim rezultatima tužiteljskog djelovanja u vezi s Agrokorom nema pouzdanih informacija, pa je nemoguće išta predviđati, ali jasno je da bi taj scenarij najviše odgovarao HDZ-u i poznato je da se Državnom odvjetništvu iz vrha vlasti, čak i javno, šalju poruke da bi trebalo ubrzati aktivnosti oko Todorića.

Kad je uvjetovao reizbor ili izbor trojice sudaca Ustavnog suda formiranjem saborske istražne komisije o Agrokoru, predsjednik sdp-a Davor Bernardić povukao je najbolji potez otkako je šef stranke

Predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković te njegov mentor Šeks ne bi se mnogo obazirali na činjenicu što će u Ustavnom sudu do daljnjega sjediti desetero umjesto trinaestero sudaca – naprosto bi pustili da Ustavni sud traje u bilo kakvom obliku, uz prateće sipanje optužbi na SDP-ov račun zbog opstrukcije najviših državnih tijela – e da nije reizbora Šeksovog kuma Šeparovića na predsjednički položaj, reizbora koji se, rekosmo, mora dogoditi do sredine listopada. Ako se ne dogodi do tada, Šeparović nepovratno ostaje bez prilike da sjedi u Ustavnom sudu: ne samo da neće moći biti predsjednik, nego neće moći biti ni sudac, a to je opcija koja se razgoropađenim kumovima do prije mjesec dana nije javljala ni u noćnim morama. Sad je to realnost koja ih ne čini nimalo sretnima i spokojnima.

Kad je uvjetovao reizbor ili izbor trojice sudaca Ustavnog suda formiranjem saborske istražne komisije o Agrokoru, predsjednik SDP-a Davor Bernardić povukao je najbolji potez otkako je šef stranke, premda nisu svi u parlamentarnom Klubu zastupnika SDP-a podržavali tu vrstu ultimatuma.

- Bernardić je to odigrao više-manje na svoju ruku i bez šire suglasnosti stranačkog vodstva i saborskog Kluba, ali odmah se pokazalo da je postupio ispravno, jer su HDZ-ovci ostali zatečeni i zbunjeni. Stvorio im je priličan problem i mislim da su Plenković i njegovi glavni ljudi sve nervozniji zbog situacije u koju ih je doveo - kaže naš sugovornik iz SDP-a.

Bernardićeva je nevolja što je to jedan od tek dva-tri politički pametna i društveno korisna poteza u skoro devet predsjedničkih mjeseci, pri čemu bi potez o kojem ovdje govorimo tek trebao pokazati svoje stvarne efekte i domete. Kako će, na kraju, odlučiti Andrej Plenković? Kako će se postaviti Vladimir Šeks: hoće li mu biti važnije imenovanje kuma Šeparovića i osobna kontrola Ustavnog suda nego zaštita vječnog državnog miljenika Ivice Todorića i prikrivanje uloge različitih vlada i mnogih utjecajnih ličnosti u nekontroliranom i, pokazalo se, nezdravom narastanju Agrokora u proteklih četvrt stoljeća? Jedno i drugo teško da će moći – osim ako ih DORH ne spasi pokretanjem istrage – jer HDZ, unatoč raskošnom trgovačkom talentu i potencijalu, ne može okupiti dvotrećinsku parlamentarnu većinu.

Zakon o istražnim povjerenstvima kaže da pokretanje ‘sudbenog postupka’ isključuje mogućnost parlamentarne istrage, kao i to da parlamentarna istraga mora biti obustavljena u trenutku kad bude pokrenut ‘sudbeni postupak’

Zasad nema nikakvih naznaka o tome što će i kako će HDZ odlučiti, čak se ni novinari ne usuđuju postaviti to pitanje predsjedniku Vlade u recentnim intervjuima, no ne treba sumnjati da će uskoro započeti javni pokušaj slamanja SDP-ovog ultimatuma tezama koje se mogu s lakoćom predvidjeti. Vodeći HDZ-ovci – od Plenkovića i Šeksa, preko Branka Bačića i Gordana Jandrokovića, do Davora Božinovića i Martine Dalić – okomit će se na SDP optužbama o neodgovornom povezivanju funkcioniranja Ustavnog suda s osnivanjem, po njima, nepotrebnog istražnog odbora o Agrokoru, a nepotrebnost će se argumentirati time što Državno odvjetništvo upravo provodi izvide i provjere navoda iz kaznenih prijava u rečenom koncernu, naime, radnje kojima bi, tvrde HDZ-ovci, moglo naštetiti paralelno političko ispitivanje načina na koji je funkcionirao Todorićev holding. To su vrlo tanki argumenti.

Državno odvjetništvo trebalo bi smjesta raspustiti kad bi mu legalno djelovanje bilo kojeg političkog tijela moglo ugroziti neovisnost i efikasnost: uostalom, glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan izjavio je da DORH-u ne bi smetalo istražno povjerenstvo; uostalom, u SDP-ovom zahtjevu za osnivanjem tog namjenskog odbora u Saboru precizno je pobrojano čime bi se bavili zastupnici delegirani u nj, a to čime bi se oni bavili nije povezano s potragom za kaznenim djelima i optuženicima, što je posao specijaliziranih odjela policije i državnih tužitelja. Javnosti je, usto, u interesu da se dozna što više podataka o tome kako je Agrokor postao to što je postao, jer nema dvojbe da će građani ove zemlje platiti veći ili manji ceh Todorićevog nerealnog doživljaja samoga sebe i svijeta oko sebe, a to odsustvo dodira s realnošću ponajprije se baziralo na gazdinom uvjerenju da će mu država, to jest vlada bilo koje idejne provenijencije, dovijeka biti na usluzi, naročito ako zagusti. Malo se preračunao, ali se njegovo očekivanje, u osnovi, baziralo na dugogodišnjem pozitivnom iskustvu i na mreži ovako ili onako zaduženih ljudi posijanih po utjecajnim mjestima u svim sferama društva. Premda se u međuvremenu sve raspalo i premda je rezervirao odvjetničke usluge Čede Prodanovića i Jadranke Sloković, Ivica Todorić – za razliku od svojih sinova – i dalje vjeruje da će se ‘njegovi ljudi’ pobrinuti da sve bude u redu, da stvari ne odu predaleko.

Moguće je da će se HDZ pokušati poslužiti smicalicom: pristati na ustanovljenje istražnog odbora u Saboru i imenovati njegove članove, e da bi se na vrijeme izglasalo Šeparovića i ostale ustavne suce, a zatim se praviti ludim i sistematski minirati rad povjerenstva, jer većina članova tog tijela treba doći iz parlamentarne većine. Takav scenarij SDP ne može unaprijed osujetiti, ali HDZ-u bi bilo riskantno tako provocirati javnost i jasno poručiti da je istražna komisija osnovana u svrhu prevare te da se besramno štiti Todorića. Iako, ispostavlja se da HDZ-u ni teoretski ništa ne može biti politički riskantno: što god učini ili ne učini, podrška mu raste ili ostaje stabilno visoka, ali to je više priča o opoziciji, medijima i zapuštenom društvu nego o samom HDZ-u.

Ostaje, na kraju, spomenuta solucija da Državno odvjetništvo spasi HDZ od muka formalnim zahtjevom za pokretanje istrage protiv Todorića. Zakon o istražnim povjerenstvima – inače, zakon koji je prilično zastario, jer valjda nikome nije stalo da ga osuvremeni i učini primjenjivijim i efikasnijim – kaže da pokretanje ‘sudbenog postupka’ isključuje mogućnost parlamentarne istrage, kao i to da parlamentarna istraga mora biti obustavljena u trenutku kad bude pokrenut ‘sudbeni postupak’. Izvidi i provjere kaznenih prijava ne spadaju u sudsku domenu, ali istraga spada, jer rješenje o provođenju istrage i eventualnim pratećim zahtjevima Državnog odvjetništva donosi sudac istrage, u ovom slučaju sudac istrage na Županijskom sudu u Zagrebu. No rekosmo, razglabanje o ovoj opciji – nesumnjivo najbezbolnijoj za HDZ, premda ne sasvim bezbolnoj – krajnje je nezahvalno zato što je premalo informacija dokle su tužitelji stigli i jesu li pronašli, to jest hoće li u naredna dva mjeseca pronaći temelje za kazneni progon bivšeg šefa Agrokora i najodgovornijih ljudi razvaljenog koncerna. Unatoč nezahvalnosti prognoziranja i manjku relevantnih podataka iz DORH-a, pokretanje istrage i ulazak u sferu sudstva do sredine listopada čini se najizglednijim razrješenjem čvora, koji je zamrsio SDP uvjetovanjem glasanja za Šeparovića, Arlovića i Selanca. Vladimiru Šeksu, najmoćnijem čovjeku hrvatskog pravosuđa, važno je da se situacija raspetlja upravo tako, a Dinko Cvitan, kao i dosad, učinit će sve da opravda povjerenje koje mu je ukazano. Pitanje je samo da li i po cijenu toga da žurba i hvatanje političkih rokova rezultiraju tankim i krhkim osnovanim sumnjama o kriminalnim djelima donedavnih gospodara Agrokora.

1/1