>

novosti logo

Piše N.J.

Neželjena baština na ZagrebDoxu

U Hrvatskoj je uništeno oko 3000 antifašističkih spomenika, što je daleko najveći broj u regiji. Do ideje o snimanju filma sam došla kad sam odlazeći na more vidjela više uništenih ili oštećenih spomenika, kazala je redateljica Irena Škorić na zagrebačkoj premijeri svog dokumentarca

Dokumentarni film ‘Neželjena baština’ Irene Škorić, koji prikazuje proces uništavanja spomenika i spomen-obilježja NOB-u u Hrvatskoj, predstavljen je na 13. Međunarodnom filmskom festivalu ZagrebDox. Obraćajući se publici u punoj dvorani, direktor festivala Nenad Puhovski objasnio je zašto je ovaj film uvršten u program Kontroverzni Dox.

- Danas je u Hrvatskoj antifašizam kontroverzna tema, kao i pitanje antifašističkih spomenika i njihovog uništavanja - objasnio je Puhovski.

Nakon filma je uslijedio poduži razgovor autorice s publikom koju je zanimalo kako je film nastao i da li je izazvao reakcije, kao i što bi po njenom mišljenju trebalo napraviti s najznačajnijim spomenicima koji su ušli u svjetske liste najvrednije spomeničke baštine, a koji su ili devastirani ili uništeni.

- U Hrvatskoj je uništeno oko 3000 antifašističkih spomenika, što je daleko najveći broj u regiji. Do ideje o snimanju filma došla sam kad sam odlazeći na more vidjela više uništenih ili oštećenih spomenika. Imala sam namjeru napraviti film o uništavanju spomenika na cijelom području bivše Jugoslavije, ali sam zbog nedostatka sredstava morala suziti temu na Hrvatsku i to kroz pet spomenika, od onog na Petrovoj gori, do spomenika narodnom heroju Stjepanu Filipoviću u njegovom rodnom Opuzenu. Na terenu smo ekipa i ja imali veliku pomoć, jer su nam ljudi donosili građu, pa i pripremali jelo. Za njih imam samo riječi pohvale – rekla je autorica ‘Neželjene baštine’.

Ponovila je i stav koju su izrekli brojni protagonisti filma, odnosno nedoumicu može li se tolika količina uništenih spomenika uopće obnoviti i kome bi oni danas bili namijenjeni budući da se veliki broj njih nalazi u opustjelim seoskim područjima.

- Moglo bi se obnoviti desetak spomenika koji bi mogli poslužiti u turističke svrhe, odnosno obilaske, što se u mnogo većoj mjeri radilo prije rata - rekla je Škorić, čiji film donosi i primjere ljudi koji su, kao na primjer Tatjana Vujičić Vlačić, organizirali radne akcije obnove spomen-obilježja na Kordunu.

Podsjetimo da je film lani imao svjetsku premijeru na Sarajevo film festivalu i da je dobio prvu nagradu na festivalu u Švedskoj. Veliku pomoć tokom stvaranja filma autorici su pružili Srpsko narodno vijeće i Savez antifašističkih braca i antifašista RH, pa i ne čudi da je na zagrebačkoj premijeri bio veliki broj antifašista i predstavnika srpske zajednice.

1/1