>

novosti logo

Novinarski cvjetovi zla

Objektivizacija manjina, zloupotreba novinarske objektivnosti i poistovjećivanje Srba u Hrvatskoj sa Srbima u Srbiji i njihovim vodstvom, samo je dio rezultata koje je dala analiza hrvatskih dnevnih novina koju su provele Nina Čolović i Tamara Opačić

U biblioteci ‘Prosvjete’ u Zagrebu održana je promocija knjige ‘Proizvodnja Drugoga: Srbi u hrvatskim dnevnim novinama’ autorica Nine Čolović i Tamare Opačić. Osim njih o knjizi su govorili i profesorica Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti i novinar Novog lista Boris Pavelić, uz moderiranje Anete Lalić iz SNV-a koji je izdavač knjige.

Knjiga je nastala na osnovu kvalitativne i kvantitativne analize novinarskih radova objavljenih 2015. godine u Jutarnjem listu, Večernjem listu, Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji i Glasu Slavonije. Za referentne točke analize odabrani su događaji važni za Srbe u Hrvatskoj kao što su 20. godišnjica Oluje, ukidanje prava na korištenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma u Vukovaru, pokušaji afirmacije Nezavisne Države Hrvatske preko osporavanja manifestacija u Jadovnu i Srbu, kao i izbori za manjinska vijeća i predstavnike za Hrvatski sabor.

- Naše istraživanje, koje je prije svega rezultat aktivističkih pobuda, nastalo je kao svojevrstan odgovor na neka ranija istraživanja i međunarodne preporuke kako bi trebalo izvještavati o nacionalnim manjinama, a za koje nama se čini da nisu primjenjive na situaciju u Hrvatskoj - rekla je Tamara Opačić. Kako je objasnila, te preporuke polaze od toga da je za manjine same, a ona i za novinare, najbolje da se o njima izvještava u kulturnim okvirima, odnosno rubrikama.

- U hrvatskom postratnom društvu svođenje djelovanja manjina isključivo na folklor, vjeru i tradiciju, za što se zalaže desnica, dovelo bi do njihove daljnje getoizacije, odnosno dokidanja njihovih građanskih prava kao što su pravo na sudjelovanje u političkom životu, otvoreno zastupanje vlastitih stavova i pravo na upotrebu i školovanje na vlastitom jeziku i pismu - rekla je ona.

Istraživanje je provedeno na više od 1000 članaka, i to je, koliko je autoricama poznato, prva tako obuhvatna i opsežna analiza i po primjeni metodologije i po pitanju izbalansiranosti većeg broja tema.

- Osim statističke obrade koja otkriva o čemu se najviše piše, u kojim formama, rubrikama i kakvu vrstu izvora pri tome novinari koriste, koristile smo i onu lingvističku, odnosno analizu teksta koja traga za odgovorima kako se, zašto i s kojim efektima piše. Iako je istraživanje rađeno na dnevnim novinama, njegovi rezultati su primjenjivi i na ostale mainstream medije. Svi oni bore za većinsku publiku pa im manjinske teme nisu zanimljive, osim ako je riječ o pokušaju njihove skandalizacije – objasnila je Tamara Opačić.

Po riječima Nine Čolović, posebno poglavlje u knjizi posvećeno je jezičnom nasilju, odnosno tezi da država regulira, sužava i kažnjava govor. Dodala je kako je analizom tekstova koji su se bavili obilježavanjem 20. godišnjice Oluje zaključeno da država još uvijek glorificira rat te da je proces emancipacije stalan.

- Ako nekog emancipiramo, emancipaciju čeka nova grupa - rekla je Nina Čolović.

Profesorica Vilović pohvalila je napor i rezultat mladih autorica. Ocijenila je i da je aktualno stanje gore nego prije dvije godine kada su nastali analizirani članci.

- Tokom 2015. godine cvjetalo je cvijeće zla, a sada jedemo plodove tih cvjetova - rekla je Gordana Vilović i potom ocijenila praksu pojedinih novinara i urednika koji izbjegavaju analiziranim Drugima dati šansu da se čuje i njihova strana, dajući za primjer izvještavanja RTL-a o lokalnim izborima u Obrovcu. Naglasila je i katastrofalno slabo predznanje mnogih studenata koji bi jednog dana trebali biti novinari.

Boris Pavelić je predstavljenu knjigu nazvao vapajem za solidarnošću i svjedočanstvom straha. Dodao je i da je istraživanje, nažalost, već sada zastarjelo jer se situacija u društvu rapidno pogoršala u posljednjih godinu i pol dana.

- Tada nismo mogli vjerovati da ćemo čuti i čitati o pojavama kojima svjedočimo danas, kao i da će otpor jezičnom i svakom drugom nasilju postajati sve slabiji - rekao je Pavelić.

U knjizi se nalaze i preporuke za novinare i urednike, osmišljene kao polazište za razgovor o potrebnim promjenama. Kako su objasnile autorice, analiza je pokazala da su Srbi u Hrvatskoj u najvećem broju članaka promatrani kao objekt o kojem se pisalo bez da ih se pitalo za mišljenje. Na primjeru komemoracije u Jadovnu i proslave Dana ustanka naroda Hrvatske u Srbu, ukazale su i na zloupotrebu novinarske objektivnosti, odnosno pružanje jednakog tretmana organizatorima protuprosvjeda protiv tih manifestacija, iako je bila riječ o osobama koje pozivaju na nasilje i pokušavaju NDH prikazati u što boljem svjetlu. Ukazano je i na poistovjećivanje Srba u Hrvatskoj sa Srbima u Srbiji i njihovim predstavnicima, a podsjetilo se i na nepostojanje manjinskih redakcija u javnim medijima. Dana je i ocjena da je stanje u tom pogledu manje-više isto i u ostatku regije. Ipak, izrazilo se i očekivanje da će bar netko od novinara ili studenata pročitati knjigu i usvojiti makar dio preporuka.

1/1