>

novosti logo

Društvo Društvo

Opća osuda poteza glinskih vlasti

Odluka Gradskog vijeća u Glini, kojom se komemoracije u toj varošici dozvoljavaju samo na gradskom groblju i pred krstom kod katoličke Crkve sv. Ivana Nepomuka, izazvala je opću osudu među aktivistima nevladinih organizacija

Prošlotjednom Odlukom o utvrđivanju mjesta polaganja vijenaca, cvijeća i paljenju svijeća na području Gline službeno je onemogućeno odavanje počasti nevinim srpskim civilima masakriranima u glinskoj pravoslavnoj crkvi krajem jula i početkom avgusta 1941. godine, čiji se broj po različitim procjenama kreće od nekoliko stotina do preko hiljadu. Naime, nakon što su ustaše srušile crkvu, na tom mjestu je u znak sjećanja na žrtve nakon rata podignut Spomen dom, a postavljena je i ploča s imenima žrtava.

Nakon 'Oluje' Spomen dom je preimenovan u Hrvatski dom i uklonjene su sve oznake, a sve do danas i pored nastojanja srpske zajednice, ali i državnih institucija, izvorni naziv i obilježja nisu vraćeni. Štoviše, gradski zvaničnici i pripadnici stranaka desne provenijencije bojkotiraju bilo kakvo spominjanje masakra u crkvi pa je potez gradskih vlasti, pokrenut na inicijativu odskorašnjeg župana Ive Žinića, žalostan, ali očekivan. Žalosno je i što su protiv odluke bili samo vijećnici srpskih stranaka, dok su se vijećnici stranaka izvan 'desnog' bloka držali suzdržano. Štoviše, u Gradskom vijeću su svjesni da odluka koju su donijeli nije u duhu civilizacijskih normi pa se nisu ni pretjerano trsili s njenim objavljivanjem. Ipak, oštre reakcije nisu izostale.

'Skandalozno je da se predstavnicima glinske vlasti dopušta da revizionističke ideje provode u djela, da ih pretvaraju u efektivne zabrane te da ih nameću cijeloj društvenoj sredini, smatra Srđan Dvornik

- Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske smatra da odluka vlasti u Glini predstavlja ozbiljan korak unazad što se tiče poštovanja žrtava fašizma i ustaških zločina od 1941. do 1945. Neprimjereno je da se žrtve komemoriraju, ne samo pred objektima druge religijske zajednice, nego i pred objektima koji uopće nisu vezani za zločin. Pred Spomen domom se komemoriralo, ne iz razloga što je tamo bila pravoslavna crkva, nago zato što se tamo zločin i dogodio. To je autentično mjesto - ističu za 'Novosti' iz Inicijative mladih.

- To je isto kao kad bi netko zabranio komemoriranje ne mjestu logora Jasenovac i poslao sudionike u jasenovačku crkvu udaljenu kilometar i pol ili da u Auschwitzu ne dopuste komemoriranje na mjestu samog logora nego sudionike premjeste u selo Oswiecim. Potrebno je minimum empatije da se svakom dopusti da obilježi stradanja i grobove svoje obitelji, prijatelja, predaka.

U Inicijativi su se osvrnuli i na pokušaje negiranja masakra u crkvi.

- To je pristup u kojem se prošlost gleda u obrnutom slijedu, od onog što je bilo 90-ih pa unazad. Tako se kroz filter 90-ih pokušava negirati ono što se dogodilo 50 godina ranije, za što nema ikakvog opravdanja. U tom smislu to predstavlja grubi zločin protiv istine – zaključuju iz Inicijative mladih.

Jedan od osnivača Antifašističke lige Hrvatske Đuka Hrženjak na 'Novosti' kaže da ta odluka nije ni pravilna ni pravedna. - Komemoracija pred Spomen domom se uopće ne smije zabranjivati. To je vrlo značajna institucija koja je služila tome da bude kulturno dobro i da se ljudi u toj sredini suoče s onim što se desilo. A ne samo da nisu vraćene ploče s imenima ubijenih niti naziv Spomen dom, nego sada još i brane komemoraciju - ogorčeno kaže Hrženjak, najavljujući reakciju Lige i organizacija koje je čine.

Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, pita se da li bi se općinari Gline tako postavili da se radi o žrtvama iz posljednjeg rata.

- Mislim da je riječ o pomanjkanju pijeteta prema žrtvama koje su stradale na tom mjestu pa bi upravo gradski oci Gline na prvom mjestu trebali voditi o tome računa i pokazati da je pomirenje dobar potez za njihov grad. Time bi se smanjila napetost koja postoji kao posljedica ovog zadnjeg, ali i Drugog svjetskog rata. Pružanjem ruke i razumijevanjem tuđih patnji bi se zatvorila ta stranica iz povijesti Gline. Predstavnici vlasti su umjesto sitnog politikanstva trebali pokazati više državničke mudrosti - rekao je Pusić i dodao da su nevladine organizacije, za razliku od političkog vrha, gotovo nemoćne u ovakvim situacijama. Pusić smatra da bi se trebala oglasiti i Vlada s porukom kako je takav potez neprihvatljiv.

Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanja s prošlošću, kaže da se komemoracija ne može zaustaviti odlukom koja je donesena na lokalnoj razini.

- U ovoj zemlji Ustav garantira slobodu okupljanja i izražavanja. Budući da je vrlo važno pamtiti počinjene zločine, i naredne godine će se u Glini okupiti ljudi koji pamte žrtve i kojima je to važno. Inicijativa za povrat imena Spomen dom za sada nije naišla na razumijevanje, ali mi ćemo i dalje inzistirati na tome. Bilo bi važno da se na to mjesto vrati i ploča koja je tamo postavljena 1969. - kazala je Teršelič.

Voditeljica Documente kaže da se broj žrtava iz glinske crkve može utvrditi dodatnim istraživanjima. – Zbog toga je vrlo važno da se što prije objaviti zbornik koji priprema i SNV, a koji će biti rezultat kolokvija na temu što se dogodilo u crkvi Presvete Bogorodice u ljeto 1941.- tvrdi ona.

Aktivist Srđan Dvornik ističe da je lako prozreti kako je taj potez uperen protiv komemoriranja srpskih žrtava.

'Kako bi bilo da netko zabrani komemoriranje ne mjestu logora Jasenovac i pošalje sudionike u jasenovačku crkvu udaljenu kilometar i pol ili da se u Auschwitzu ne dopusti komemoriranje na mjestu samog logora nego se sudionike premjesti u selo Oswiecim', pitaju se u Inicijativi mladih za ljudska prava

- Meni je veći problem što je uopće dopustivo da se u javnosti ne smatra infamnim da vlasti određuju gdje će tko vršiti komemoriranja bilo kojih žrtava. Vlasti se ponašaju kao da su privatni vlasnici čitavog javnog gradskog prostora i da mogu postavljati restrikcije. Mi smo još uvijek u predmodernom razdoblju u kojem je glavna riječ lokalnog velmože o tome što će drugi i gdje će javno obilježavati, susretati se, sjećati se ili bilo što treće. I negiranje žrtava je sadržajna stvar; orijentacija ljudi koji to čine je isključivo nacionalistička jer žele potisnuti sjećanja. Oni zapravo žele etnizirati tumačenje prošlosti prema kojem samo Hrvati mogu biti žrtve. Na to smo već navikli i to je predvidivo od ljudi takvog političkog profila. Meni je veći skandal da je njima dopušteno da takve ideje provode u djela, da ih pretvaraju u efektivne zabrane i da ih nameću cijeloj društvenoj sredini. A to što su oni ustaše, nek ih đavo nosi - kaže Dvornik.

Politički analitičar Davor Gjenero potez glinskog gradskog vijeća smatra sramotnim.  

- Iole ozbiljna središnja vlast bi trebala reagirati i suspendirati takvu odluku. U najmanju ruku je treba uputiti na pravorijek Ustavnom sudu i on će je sigurno poništiti. No, potrebno je reagirati promptno te odmah dati do znanja onima koji donose takve odluke da se to ne smije raditi – kaže on.

- Tragično je da i danas, 20 godina nakon 'Oluje', društvo u Glini, tko god bio na vlasti, još uvijek ne može stvoriti konsenzus, ako već ne oko dobra, onda barem oko zla. Mislim da je počinjeno slično zlo, direktno prema srpskom i indirektno prema hrvatskom narodu, zbog čega bi ovaj mikro primjer, a tu govorim o lokaciji, a ne o veličini stradanja, trebao biti paradigma u suočavanju s prošlošću za cijelu Hrvatsku. To znači da je žrtva žrtva i da su ljudi koji su ubijeni na posebno težak način i isključivo zato što se nisu uklapali u politički, rasni ili drugi režim. Oko takvih žrtava treba biti konsenzus svuda u Hrvatskoj, pa i u Glini – kazao je u razgovoru za 'Novosti' historičar Hrvoje Klasić.

- Ne mogu ulaziti u odluku jednog grada i reći da li je ona objašnjiva nekim drugim aktima, kao što je bilo zabranjeno prosvjedovanje na Markovom trgu zbog konkretnih razloga kao što je remećenje javnog reda. Grad se već davno prije trebao pobrinuti da se ovaj stravičan zločin nad Srbima u Drugom svjetskom ratu obilježi na dostojanstven način, kao i svi zločini koji su počinjeni prema nedužnim civilima hrvatske narodnosti - zaključuje Klasić.

U narednim sedmicama vidjet će se da li će se stvoriti kritična i dovoljno glasna masa u javnosti, ali i da li će institucije pravne države uraditi svoj posao kako bi zaštitile, ne samo civilizacijske norme, nego i istinu.

1/1