Novosti

Politika

Operacija uspjela, pacijent bogat

Ministar zdravlja Siniša Varga nastavlja rušiti sve pred sobom: Reformom po kojoj bi se dozvolile privatne bolnice medicina bi postala ponajprije biznis, pacijenti konzumenti, a liječnici davaoci usluga

Avfh80mv7vrr3ctyhwkduc283x8

Kopamo već tri sata, a nigdje novčanika – reformirana kirurgija

Statistike, baš kao i zdrav razum, pokazuju da je zdravstveno stanje pojedinca usko povezano s njegovim socijalnim statusom. Direktnije kazano, oni bogatiji imat će i bolju zdravstvenu zaštitu. Socijalistička i poslijeratna socijalizirana kapitalistička društva pokušavala su i dobrim dijelom uspijevala širokim vladinim akcijama tu diskrepanciju između visine ličnih prihoda i zdravlja smanjiti, da bismo se danas, barem kad je zdravstvena skrb u pitanju, počeli vraćati u vrijeme otprije sto i više godina.

Čini se da nas ništa bolje ne čeka ni u narednom razdoblju, barem ako je suditi po pompoznim najavama ministra zdravlja Siniše Varge, koji bi da se do ljeta ove godine završi reforma zdravstva što uključuje promjenu dva ključna zdravstvena zakona, Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju. Reforma bi u konačnici prvi put omogućila postojanje privatnih bolnica. Prijedloga ima još, ali ovaj se čini krucijalnim.

Dr. Dražen Gorjanski, autor knjiga o zdravstvu, upravo je na stranicama ovih novina o privatizaciji u zdravstvu kazao sljedeće: ‘Bojim se da bi političke opcije privatizirale kompletan zdravstveni sustav. Mislim pritom na državno zdravstveno osiguranje (HZZO) i javne bolnice; sve ostalo je praktično privatizirano. Hoće li će se naći osoba ili stranka koja je dovoljno razumna i snažna da to zaustavi i ponovno ojača javno zdravstvo, teško je reći. Ako takve stranke ili grupacije ne bude, vjerojatno će uslijediti model potpune privatizacije i plaćanja zdravstva, pa će biti sasvim uobičajeno da ljudi koji obole od iole ozbiljnije bolesti od nje ujedno i osiromašiti. Iako pobornici privatnog zdravstva to prešućuju, u Americi je 60 posto osobnih bankrota, dakle potpunog osiromašenja, uzrokovano upravo troškovima liječenja.’

To da će najsiromašniji, a onda na zdravlje i probleme sa zdravljem najosjetljiviji sloj, zbog ovakvih mjera najviše stradati, jasno je svakome. Iako formalno javna rasprava o izmjenama dva spomenuta zakona još nije počela, prve su se reakcije već odigrale. Tako je predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Marijo Drlje poručio ministru Vargi da odustane od najavljenih reformi: ‘Zaboravite političku pripadnost kada je solidarni javni zdravstveni sustav (SJZS) i zdravlje hrvatskog puka u pitanju. SJZS je opće dobro hrvatskih građana i nitko nema pravo time se poigravati i uništavati taj SJZS, a istovremeno stvoriti nekoliko tisuća novih tajkuna. Molimo vas, nemojte staviti profit nekoliko tisuća novih tajkuna ispred solidarnosti nekoliko milijuna ljudi u Hrvatskoj. Ne smijemo dopustiti uništiti SJZS jer nam to buduće generacije neće oprostiti.’

Ovakvom reformom, po kojoj bi se dozvolile privatne bolnice, medicina bi definitivno postala ponajprije biznis, pacijenti konzumenti, a liječnici davaoci usluga. Ta logika privatiziranja zdravstva koja na reformu motivira aktualnog ministra Sinišu Vargu u širem smislu dio je stava da opća zdravstvena zaštita nije dio rješenja problema, već problem sam. Stoga ju je najbolje predati u ruke privatnika, pa barem neće ići na teret budžeta.

Tendencija prelaska s dosadašnjeg tipa općeg socijalnog osiguranja – u kojem se zdravstveni troškovi u jednoj državi podmiruju iz doprinosa za zdravstvo i iz poreza – prema nacionalnom tipu osiguranja u kojem se sredstva osiguravaju samo iz poreza, a ne postoji posebni fond za zdravstvo, već je bio vidljiv kod davanja nove uloge Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, odnosno odlukom Vlade da se HZZO gurne prema tržištu. Najavljena reforma tržišne će karakteristike zdravstvene politike samo dodatno naglasiti. Sve je to rađeno, dakako, prema preporuci Europske unije, odnosno prema preporuci po kojoj se struktura prihoda HZZO-a ima promijeniti u korist prikupljenih sredstava s osnovice poreza.

U predreformske mjere, da ih tako nazovemo, spadale su i prethodne ministrove realizirane ideje. Recimo ona o smanjenju liste čekanja, rezultat čega nisu toliko praznije čekaonice koliko dodatno radno opterećenje liječnika. U novom prijedlogu na tom planu sada se nudi novo zaoštravanje, naime predviđa se mogućnost voditelja bolnica i odjela da radnim vremenom zaposlenika manipuliraju prema potrebama same ustanove. To će za rezultat imati nestanak prekovremenog rada, koji je bio izvor dodatnih sredstava mnogim liječnicima (noćna smjena). Rezultat će biti novo dodatno opterećenje liječnika, s vrlo neizvjesnim ishodom vezanim uz učinkovitost u radu samih zdravstvenih ustanova.

Kako god bilo, čeka nas ljeto kad bismo doista mogli dobiti novi zdravstveni sistem, u kojem bi zdravstvo postala roba a ne pravo i u kojem bi subvencionirane zdravstvene usluge mogle postati prošlost.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više